GRAČIŠĆE Na oko 260 metara dubine u jami nedaleko Gračišća živi endemični vodozemac – čovječja ribica, otkrili su još početkom srpnja istarski speleolozi koji su je (dakako, ne baš tu istu) ove nedjelje uspjeli i fotografirati.

Speleolozi Kardi Županić (pazinsko Speleološko društvo “Istra”) i Larisa Grabar (kastavsko SD Estevela) na neobično su stvorenje naišli 3. srpnja, tijekom zajedničkog istraživanja jame u kojem su osim spomenute dvije udruge sudjelovali i članovi opatijske Speleološke udruge “Spelunka”. Točnu lokaciju nalazišta javno će izreći tek nakon što nadležno ministarstvo kojem su prijavili pronalazak zaštiti stanište ove dugovječne, ali ugrožene vrste koja nastanjuje isključivo podzemne vode na području gorja Dinarida odnosno krško područje Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Duboki geomorfološki objekt u kojem su je pronašli vrlo je interesantan, kaže pazinski speleolog Mladen Jekić, s nizom jezeraca, kanala kroz koje (osim na jednoj lokaciji) potječe bistra voda. Naime, vrsta je vrlo ovisna o čistoj vodi, ali i temperaturi vode koja mora biti u rasponu od 5 °C do 15 °C. Osim čovječje ribice uočen je veći broj slatkovodnih račića duljine od 5 do 6 centimetara kojima se čovječja ribica hrani.

U Istri je čovječja ribica (Proteus anguinus) dosad zabilježena u Pincinovoj jami kraj Tara, jami Baredine kraj porečke Nove Vasi te na izvoru Karolina u Puli. Unatoč tome što se zbog povećane speleološke aktivnosti ova simpatična životinjica sve češće pronalazi to ne znači da je postala manje ugrožena od izumiranja. Na crvenom popisu ugroženih vrsti Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) i dalje je klasificirana kao osjetljiva vrsta, što zbog skučenog područja na kojem egzistira, što zbog velike osjetljivosti na zagađenje voda, kao i osjetljivosti na klimatske promjene. 

Nacionalna crvena lista za područje Like i Dalmacije, kao i međunarodna, procjenjuje da je čovječja ribica ranjiva vrsta, dok na području Istre ima status – kritično ugrožene vrste. U cjelini se procjenjuje da njihova populacija opada, a neki znanstvenici predviđaju njihovo izumiranje do 2050. godine ako se obistini najavljeni globalni porast temperature. Ova izdužena životinjica ima tijelo dugo 23-25 centimetara s četiri kratke i slabašne noge. Koža joj je blijedo ružičasta, a glava velika i izdužena, zaobljene njuške. Na njoj se nalaze ostaci očiju i tri para crvenih škrga. Rep je bitno kraći od tijela i bočno spljošten. Pretpostavlja se da može živjeti 58 godina, iako postoje i pojedine tvrdnje da može doživjeti čak i stotu.