ZAGREB  U travnju prošle godine u primjenu je krenuo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji zainteresiranim poljoprivrednicima omogućava zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u trajanju od 50 godina, kao i njegovu kupovinu po tržišnim cijenama, no samo onda kad je cilj okrupnjavanje susjednih čestica. Državnim zemljištem, osim toga, više ne raspolažu jedinice lokalne samouprave, već državna Agencija za poljoprivredno zemljište.

U prošloj je godini, od travnja nadalje, Agencija raspisala 15 javnih poziva za zakup 500 hektara i za svo to zemljište s poljoprivrednicima potpisala ugovore. Ove se godine posao, međutim, zahuktao, pa je Agencija  do sada objavila 85 javnih poziva za zakup 11.500 hektara, i primila na stotine zahtjeva poljoprivrednika, koji su u najvećoj mjeri pozitivno riješeni, i čekaju potpisivanje ugovora. Javni pozivi objavljuju se stalno, i u sve većem broju, budući da i država na raspolaganju još uvijek ima čak 462 tisuće hektara (63 posto) svoga zemljišta koje nitko ne obrađuje. Od ukupno 738 tisuća državnih hektara, obrađuje se manje od 40 posto.

Prema riječima ravnateljice Agencije Blaženke Mičević, do sada je zaprimljeno i 666 zahtjeva za prodaju zemljišta. Državno poljoprivredno zemljište može se prodati samo pod posebnim uvjetima – ako graniči sa zemljištem podnositelja zahtjeva, i nije veće od jednog hektara u kontinentalnoj, odnosno od 0,2 hektara u jadranskoj regiji. Nadalje, kupiti se može čestica do koje se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, kao i čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata. Također, na prodaju može i čestica kojoj se namjenjuje druga gospodarska funkcija, ako je to u interesu države.

U zakup se pak daju puno veće cjeline, veličine do sto hektara. U Slavoniji su one znatno veće nego u, primjerice Istarskoj ili Primorsko-goranskoj županiji, napominje Mičević. »Na području Buzeta su gotovo sve cjeline u javnom pozivu bile do jednog hektara, dok je u Ravnoj Gori bilo proizvodno-tehnoloških cjelina od pet, deset i 12 hektara. Najviše se zakupljuju oranice i pašnjaci«, ističe.

Agencija je ove godine na području Istarske županije dala u zakup 250 hektara, u Primorsko-goranskoj županiji 372 hektara. U obje županije vlada veliki interes za zakup, napominju u Agenciji, dodajući kako trenutačno rješavaju još pedesetak zahtjeva iz Istarske županije za više od 650 hektara, a iz PGŽ-a 35 zahtjeva za gotovo 2.500 hektara. Do sada su u Istri riješena i 23 zahtjeva za prodaju izravnom pogodbom, kao i jedan u PGŽ-u.

Budući da je najvažniji kriterij kod davanja zemljišta u zakup  gospodarski program koji će se na tom zemljištu razvijati, a tek onda činjenica je li zakupac na tom posjedu radio i prije, i koliku je cifru za zakup ponudio, Agencija nad zakupljenim zemljištem provodi nadzor. Ako se ugovor ne poštuje, odnosno zakupac ne obrađuje zemljište onako kako je navedeno u ugovoru, ako ne plaća zakupninu ili pak zemljište daje u podzakup, ugovor se raskida.

Na pitanje jesu li oni, nakon godine i pol, zadovoljni provedbom zakona, poljoprivrednici odgovaraju kako zakon pogoduje velikim poljoprivrednim sustavima na štetu malih gospodarstava. Rezultati natječaja za zakup, napominje predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin, poljoprivrednicima su nepoznati jer ih se nigdje ne objavljuje. »Ako sam ja, primjerice, bio zainteresiran za neko državno zemljište, i nisam ga dobio u zakup, bilo bi korektno da se sve nas odbijene onda obavijesti tko je tu zemlju dobio, i je li za to zadovoljio sve uvjete. Svi se kunu u transparentnost, no transparentnosti nema, pa ne znamo je li neko zemljište dobila tvrtka kojoj je osnovna djelatnost trgovina, ili netko tko se primarno bavi poljoprivredom«, ističe Latin. Kako odgovaraju u Agenciji, prošle se godine sve ponuđače pismeno obavještavalo o rezultatima natječaja, no ove je godine to, zbog velikog broja natječaja i stotina onih koji su se na njih javili, nemoguće. Iz tog će razloga, dodaju, rezultati uskoro početi biti objavljivani na stranicama Agencije.