Andrej Plenković, Foto: D. KOVAČEVIĆ
Nitko od 21 člana Vlade na čelu s premijerom nema u vlasništvu niti jednu dionicu Ine, pokazuju imovinske kartice. I kad se radi o štednji, oni kao i većina hrvatskih štediša, više vjeruju u euro i dolar nego u kunu
ZAGREB – Iako već tjednima uvjeravaju javnost da je kupnja Ininih dionica od MOL-a nacionalni interes i dobar posao za državu, članovi Vlade ne misle, kako se čini, da je i za njih privatno to jednako dobro ulaganje. Barem je trenutačno tako, jer baš nitko od 21 člana Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nema u svom vlasništvu nijednu dionicu Ine, pokazuju to njihove imovinske kartice.
Jesu li nekada sadašnji članovi Vlade možda imali dionice Ine i jesu li ih kupovali u inicijalnoj javnoj ponudi koju je provodila Vlada Ive Sanadera, iz imovinskih kartica koje su objavljene u elektroničkom obliku nije moguće doznati jer su u njih uneseni noviji podaci, odnosno oni nakon 2015. godine.
Sigurna dividenda
Inine dionice nemaju ni ostali stranački prvaci poput predsjednika Mosta i predsjednika Sabora Bože Petrova, predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka i predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji također snažno podupiru ideju da se Ina nacionalizira, odnosno da država potroši milijarde kuna za kupnju 49,08 posto dionica MOL-a.
Sadašnji članovi Vlade, čini se, više vjeruju u dionicu HT-a, pa njihove imovinske kartice otkrivaju da pet članova Vlade još ima tu dionicu, iako je njezina cijena na burzi trenutno 34 posto manja od one koja se prodavala u javnoj ponudi. No, HT svojim dioničarima svake godine isplaćuje dividendu.
Tako su vlasništvo u toj dionici u imovinskoj kartici prijavili premijer Plenković, potpredsjednici Damir Krstičević i Ivan Kovačić te ministrica Nina Obuljen Koržinek i ministar financija Zdravko Marić koji u toj kompaniji ima malo veći paket od onoga koji se prodavao u javnoj punudi na burzi, odnosno on i supruga imaju ukupno 1.300 dionica te telekomunikacijske kompanije. Osim toga Marići još imaju dionice Adria i Atlantic Grupe.
Kupnja vrijednosnih papira, odnosno dionica i udjela u domaćim tvrtkama, nije oblik ulaganja koji preferiraju Plenkovićevi ministri jer osim pet spomenutih članova Vlade, na taj su se oblik investiranja odlučili, pokazuju imovinske kartice, još jedino ministri Milan Kujundžič i Tomislav Ćorić, ali i oni su izabrali tek po jedan vrijednosni papir – Ćorić je, odnosno njegova supruga, uložio u Adeco, a Kujundžić u svojoj kartici spominje investicijski fond Zagrebačke banke.
Vjera u nekretnine
Iako u Vladi očekuju da će građani pokazati velik interes za inicijalnu javnu ponudu HEP-ovih dionica i da će dio svoje štednje preliti u tu vrijednosnicu, samo članovi Vlade puno više vjeruju u ulaganja u nekretnine, pa tako nisu rijetki slučajevi da osim stana ili kuće u kojoj stanuju s obitelji imaju još po jedan ili dva stana. Osim toga, i članovi Vlade zasad, kao i hrvatski građani, više vjeruju u oročavanje novčane štednje koliko god se male kamate ostvarivale na nju.
Tako je cijela Vlada na početku mandata prijavila ukupnu štednju nešto veću od osam milijuna kuna, ali kad je u pitanju valuta u kojoj štede, i članovi Vlade se ponašaju kao hrvatski građani i puno više vjeruju u stabilnost inozemnih, nego domaće valute. Ministri najvećim dijelom štede u eurima, na što otpada štednja u vrijednosti šest milijuna kuna, zatim u dolarima (1,276 milijuna kuna), dok je ostatak u kunama. U kunu, po veličini štednje u odnosu na druge valute, najviše vjeruju potpredsjednica Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić.
Ako doista dođe do inicijalne javne ponude HEP-ovih dionica, što je sve neizvjesnije, bit će zanimljivo vidjeti hoće li ministri dio svojih ušteđevina potrošiti na kupnju dionica te domaće kompanije.