ZAGREB Građani koji zarađuju prosječnu neto plaću od oko pet i pol tisuća kuna, od 1. siječnja sljedeće godine dobivat će mjesečno četrdesetak kuna više, ako su samci odnosno nemaju dijete ili nekog drugog uzdržavanog člana obitelji.

Bit će to posljedica porezne reforme koju je jučer na Vladi predstavio ministar financija Zdravko Marić, a koja će radnicima s prosječnom plaćom, u slučaju da imaju olakšicu na jedno dijete, donijeti 130 kuna veću plaću. Ta će reforma za građane koji imaju dvoje djece i imaju prosječnu neto plaću biti prilično neutralna jer im je porezni odbitak i do sada bio toliki da porez na dohodak, pa tako i prirez, nisu plaćali. Najvažnije novosti u porezu na dohodak bit će povećanje neoporezivog dijela na 3.800 kuna i povećanje olakšica za djecu, odnosno uzdržavanog člana obitelji, koje je primjerice na jedno dijete 1.750 kuna, na drugo 2.500 kuna, a za troje djece ukupno na 7.750 kuna. Uz to se ukida najniža stopa poreza na dohodak i smanjuje se najveća stopa, pa će se dohodak ubuduće oporezivati po stopi od 24 i 36 posto. Uz 915 tisuća radnika i umirovljenika koji ni dosad zbog niskih primanja nisu plaćali porez na dohodak, takav će status ubuduće imati još njih 550 tisuća.

Promjene stope PDV-a

Tako radnici s manjom plaćom, onom oko tri ili četiri tisuće kuna, ili čak i oni do prosječne plaće, gotovo da i neće osjetiti učinke nove porezne reforme. Ona za samce donosi tek stotinjak kuna veću plaću sve do devet tisuća kuna neto, a za roditelje dvoje djece rast od tristotinjak kuna dogodit će se tek na neto plaćama koje su dosad bile veće od sedam i pol tisuća kuna. I do tisuću kuna rast će plaća samcu koji zarađuje oko 16 tisuća kuna neto, a slično će proći i roditelj jednog djeteta.

No, na sve njih jednako će utjecati promjene u porezu na dodanu vrijednost, jer bi od 1. siječnja sljedeće godine trebali plaćati znatno veći porez na šećer i kinoulaznice, PDV za njih raste s pet na 13 posto, a za ugostiteljske usluge porast će s 13 na 25 posto. I dok je za očekivati da će te cijene porasti, pad cijena bi se morao dogoditi na repromaterijalu u poljoprivredi jer stopa pada s 25 na 13 posto. Jednako tako se smanjuje i PDV na odvoz smeća, isporuku lijesova i urni, ali i dječje sjedalice i električnu energiju, ali je pitanje što će se dogoditi s računima za struju s obzirom da raste naknada za obnovljive izvore energije.

U sljedećoj godini dva puta će se povećavati i trošarine na duhanske proizvode pa će to vjerojatno značiti veće cijene cigareta.

No, od 1. siječnja 2018. godine u Hrvatskoj bi se ukinula stopa od pet posto PDV-a i umjesto nje bi se naplaćivala stopa od 12 posto. To onda znači skuplji kruh, mlijeko, knjige, lijekove, novine, ortopedska pomagala, dječju hranu, ulje, masti… Uz nju bi postojala još jedino stopa od 24 posto i naši sugovornici iz Vlade uvjeravaju da to otvara mogućnost za pojeftinjenje čak sto tisuća artikala. Na taj način, objašanjavaju, kroz ugostiteljstvo se prelijeva porezno opterećenje na inozemne goste, kako bi se mogao smanjiti trošak repromaterijala u poljoprivredi, ali i troškovi stanovanja kroz manji PDV na električnu energiju i odvoz smeća.

Manji porez na dobit

Ministar Marić je uvođenje dvije stope PDV-a između ostaloga objasnio i pojednostavljenjem sustava, ali zanimljivo, tri ili čak četiri stope PDV-a ima čak 20 zemlja EU-a, a sve osim Danske i Latvije imaju nižu stopu PDV-a koju obično naplaćuju na lijekove, knjige, ortopedska pomagala, dječju hranu ili novine, dakle one proizvode na koje je Hrvatska dosad naplaćivala pet posto PDV-a.

Što se tiče poreza na dobit, on pada sa 20 na 18 posto, s time da će poljoprivrednici i mali poduzetnici plaćati taj porez po stopi od 12 posto. No, izgubit će olakšicu za reinvestiranu dobit, jer kako je kazao ministar Marić, nju je lani koristilo tek dva posto poduzetnika , no zato se povećava iznos reprezentacije na koji se može ostvariti porezna olakšica, a vraća se i porezna olakšica na kupnju automobila.

Građani koji se odluče na kupnju stana, plaćat će manji porez na promet nekretninama, jer će stopa biti četiri umjesto pet posto. No, nestaje olakšica za kupnju prve nekretnine ako je bila riječ o nekretnini koja nije novogradnja.

Plan je i da se komunalna naknada zamijeni jednostavnim porezom na nekretnine, i to na način da za one starije taj porez bude manji ili jednak iznosu naknade, dok bi za novije nekretnine mogao biti nešto veći, čak i do deset posto.

Slijedi usuglašavanje

Ministar Marić vjeruje da se do kraja godine sve te promjene ugrađene u 15 zakona mogu usvojiti, iako nisu usuglašene s Mostom, koji kako doznajemo priprema svoje primjedbe, a dio Mostovih dužnosnika smatra kako je nekorektno što je reforma predstavljena prije nego je usuglašena s partnerima. 

No, ministar Marić je kazao da je riječ o reformi koja je predstavljena i Mostu i HDZ-u te hrvatskoj javnosti i da kolege iz Mosta imaju priliku za primjedbe ako smatraju da ima potrebe za usuglašavanjem.

Marić nije bio konkretniji ni kad je u pitanju proračunski učinak izmjena u pojedinim porezima, tek je otkrio da je ukupni učinak od 1,8 do dvije milijarde kuna manje za proračun, a da će lokalnim vlastima koje gube najviše novca taj iznos biti nadoknađen jer će dobivati cijeli prihod poreza na dohodak i poreza na promet nekretninama.