ZAGREB  Hrvatska Vlada mogla bi ignorirati plan da se ove godine donese odluka o budućnosti nadzvučne borbene eskadrile, a sve kako bi se izbjegli dodatni mogući troškovi u državnom proračunu, doznaje se iz neslužbenih izvora. Unutar vojne hijerarhije mnogi su nezadovoljni ovakvim raspletom situacije, ali ih Zakon o obrani i vojna pravila sprečavaju da javno izraze svoje neslaganje. 

Kako doznajemo, dijelu visokih vojnih časnika već je poslan signal da je najprimjerenija odluka za Hrvatsku da nema nadzvučne borbene komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. No, kako bi javna objava takve odluke donijela negodovanje kako vojnih struktura, tako i dobrog dijela javnosti, čini se kako je odluka političkog vrha da se za sada pitanje nadzvučne eskadrile jednostavno ignorira. Odluka bi se time iz 2016. godine prebacila za neka druga vremena. 

Stara strategija

Treba napomenuti kako ovakva strategija nije ništa novo, naime, primijenio ju je već nekadašnji premijer Ivo Sanader, i to u vremenima koja su ekonomski bila mnogo bolja od trenutačnih. Iako je već 2006. godine trebao početi proces zamjene MiG-ova 21, Sanader i njegova vlada jednostavno su to stavili sa strane, pogotovo jer su se nalazili u predizbornoj godini, pa bi im negativna odluka o zrakoplovstvu bila loš marketing, a odabir novog aviona bi donio probleme za proračun, koji se onda ne bi tek tako mogao koristiti u svrhe predizborne kampanje. Kako je nakon toga došlo do ekonomskih problema, Vlada na čelu naprije sa Sanaderom, a potom s Jadrankom Kosor više avione uopće nije spominjala.

Ovaj put čini se da u pitanju nije predizborna kampanja, već samo nastojanje da se uštedi na proračunskim sredstvima. U proračunu, međutim, nisu napravljene uštede koje bi omogućile da se nađe dovoljno sredstava za kapitalno ulaganje, kao što je nabavka borbenih aviona. Dapače, ne da se ne pripremaju nova ulaganja u vojsku, već Ministarstvo obrane bilježi i jedno od najvećih smanjenja proračuna u odnosu na lanjski. Realno, MORH će raspolagati s pet posto manje sredstava nego li je to imao u 2015. godini. Kako proračun sa svim svojim stavkama još uvijek nije donesen, još se ne zna u kojem se dijelu misli uštedjeti.

Bez odgovora 

O velikoj vjerojatnosti da u roku od pet do šest godina, koliko je realno da će sadašnji MiG-ovi 21 biti realno operativni, Hrvatska ostane bez borbenog zrakoplovstva, nitko za sada ne želi javno pričati. Čak i MORH nije odgovorio na upit Novog lista drži li i trenutačna politička struktura u Ministarstvu stav da Hrvatska mora imati nadzvučno borbeno zrakoplovstvo, što je bio argument bivšeg ministra Ante Kotromanovića i njegovih podređenih. Upit je poslan u srijedu, nikakav odgovor nije došao. Slično je bilo i sa svim drugim upitima političkim strukturama.Znakovito je da se na prvom sastanku saborskog Odbora za obranu o avionima uopće nije raspravljalo, nego je u javnost po tko zna koji put »puštena« besmislica o potrebi uvođenja vojnog roka, što je praktično neostvarivo, a u konačnici i skuplje od projekta nadzvučnih borbenih zrakoplova. No, javnost se već danima zabavlja pitanjima oko vojnog roka, dok se smanjenje vojnog proračuna te nespominjanje nabavke novih borbenih aviona uopće ne spominje.