D. Jelinek
Ako se političke stranke na vrijeme ne dogovore, sredinom sljedeće godine ukupno bi moglo biti čak sedam upražnjenih mjesta, što bi moglo dovesti do potpune blokade njegovog rada
Sam dan nakon drugog kruga predsjedničkih izbora na kojem je pobijedila kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović oglasio se Ustavni sud odlukom o ukidanju drugostupanjske presude Branimiru Glavašu za ratni zločin. Ovaj tajming kao i neke druge intervencije Ustavnog suda u dijelu su javnosti ponovo potakle razne teorije o tome radi li Ustavni sud za neku od političkih opcija i jesu li neki ustavni suci u dosluhu sa strankama kojima duguju svoju funkciju.
Odlazi Krapac
Stoga je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec ovog tjedna obavijestila Sabor da za šest mjeseci ističe mandat ustavnom sucu Davoru Krapcu, te da bi se trebao pokrenuti postupak da se popuni njegovo mjesto. Davor Krapac je prije ulaska u Ustavni sud bio uvaženi profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Jedno je mjesto u Ustavnom sudu upražnjeno još od 2010. kada je istekao mandat sutkinji Nevenki Šernhorst. Sve otad Ustavni sud radi s 12 sudaca što nije problem zbog kvoruma, ali bi se moglo doći u probleme zbog parnog broja sudaca u slučaju da njih šest bude za neku odluku, a njih šest protiv. Saborski je Odbor za Ustav ovog tjedna uputio javni poziv na koji se mogu javiti svi zainteresirani kako bi se popunila ova dva upražnjena mjesta. Treba svakako naglasiti da krajem ove godine istječe mandat još petoro ustavnih sudaca.
Sutkinji Slavici Banić Upravni je sud osporio mjesto u Ustavnom sudu nakon tužbe njene protukanditaknije za to mjesto Mirjane Juričić da ova nije zadovoljila sve formalne uvjete za poziciju Ustavnog suda. Međutim, kasnije je sam Ustavni sud ukino odluku Upravnog nakon čega je Banić ostala ustavna sutkinja.
Među njima su i predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, njena zamjenica Snježana Bagić, te suci Marko Babić, Ivan Matija i Aldo Radolović. Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da ako sucu istekne mandat, a Sabor nije imenovao njegovu zamjenu, on može obavljati dužnost još šest mjeseci nakon isteka mandata. Tako da bi eventualna kriza Ustavnog suda nastupila, u slučaju izostanka međustranačkog dogovora, sredinom sljedeće godine. Cijelu će stvar oko popune ovih pet mjesta zasigurno dodatno zakomplicirati parlamentarni izbori koji će se održati krajem ove godine. Kako se može neslužbeno doznati, ipak postoji mogućnost međustranačkog dogovora oko mjesta upražnjenjih završetkom mandata Šernhorst i Krapca.
Tko je čiji
Govoreći o političkim preferencijama aktualnih ustavnih sudaca, dvojica od njih su nekadašnji zastupnici SDP-a. Ivan Matija bio je to tijekom devedesetih, a u Ustavni je sud prvi puta bio izabran krajem 1999. godine. Oko njegovog je izbora i ponovnog reizbora 2007. godine bilo je kontroverzi vezano uz to je li zadovoljio formalni uvjet za izbor, 15 godina rada u pravničkoj struci. Matija je diplomirao 1987. godine, a ustavni je sudac postao 1999. godine. Član Ustavnog suda je još jedan bivši saborski zastupnik SDP-a, štoviše bivši potpredsjednik Sabora Mato Arlović. On je ustavni sudac postao u srpnju 2009. godine.
Sutkinja Duška Šarin bila je prije dolaska u Ustavni sud 11 godina sutkinja Općinskog suda. Aldo Radolović bio je prije nego što je postao ustavni sudac šef Županijskog suda u Puli. Osim što je diplomirani pravnik, on je i profesor talijanskog jezika i književnosti.
Na prvi je pogled onih koji imaju neki link prema HDZ-u nešto više. Tako je ustavni sudac Miroslav Šeparović bio u HDZ-ovim Vladama ministar pravosuđa, a tijekom devedesetih i šef Hrvatske izvještajne službe (HIS) i ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost. Pred kraj devedesetih bio je pritvoren na nekoliko dana pod optužbom da je dokumente vezano za rad u toj obavještajnoj služni neovlašteno nosio kući. Šeparović je branio hrvatske optuženike pred Haškim tribunalom.
Aktualna zamjenica predsjednice Ustavnog suda Snježana Bagić bila je Šeparovićeva zamjenica dok je bio ministar pravosuđa u HDZ-ovoj Vladi, a kratkotrajno je bila i predstojnica Ureda za suradnju s Haškim tribunalom. Za vrijeme vlade Ivice Račana bila je predstojnica Ureda za zakonodavstvo. Osim Šeparovića HDZ-u su na ovaj ili onaj način bili bliski ustavni suci Marko Babić, Antun Palarić i Mario Jelušić. Što se tiče Babića za njege se veže slučaj oprosta poreznog duga iz vremena dok je bio odvjetnik u Vinkovcima. Palarić je za vrijeme HDZ-ovih Vlada bio šef Središnjeg državnog ureda za državnu upravu, dok je Jelušić prije dolaska u Ustavni sud bio profesor na Pravnom fakultetu.
