ZAGREB Hrvatska je među 12 zemalja Europske unije koje su u prošloj godini imale višak u proračunu, odnosno među zemljama koje su prikupile više novca od građana nego što je bila njihova potrošnja. No, s druge strane i dalje ostaje među članicama koje imaju udio javni dug u BDP-u veći od 60 posto, što je gornja razina prema kriterijima iz Maastrichta, preliminarne su to procjene što ih je jučer objavio Eurostat.

Teška odluka

S proračunskim suficitom od 0,8 posto Hrvatska je, s Bugarskom, na devetom mjestu po višku u državnoj blagajni, a u Uniji najveći suficit ima Malta i to čak 3,9 posto BDP-a. Da Hrvatska primjerice ima toliki suficit u odnosu na BDP, njezin bi višak u blagajni bio oko 15 milijardi kuna, umjesto 2,7 milijardi kuna koliki je to bilo lani. Od 28 zemlja EU-a, samo su dvije – Španjolska i Portugal – imale proračunski manjak od tri posto, što je gornja granica prema kriterijima iz Maastrichta. Zanimljivo, susjedna je Slovenija jedina članica unije koja je imala uravnotežen proračun, odnosno od građana je prikupila taman toliko novca koliko je planirala potrošiti u prošloj godini.

Hrvatska je u prošloj godini smanjila i udio javnog duga u BDP-u na 78 posto, no daleko je još od kriterija od 60 posto duga, ali i od rekordera u Uniji koji primjerice poput Grčke imaju javni dug od 178,6 posto BDP-a ili Italije gdje je javni dug premašio 131 posto BDP-a. No, na potpuno suprotnoj strani ljestvice je Estonija s dugom od devet posto. Da Hrvatska ima toliki udio javnog duga u BDP-u, to bi značilo da je on tek nešto veći od tridesetak milijardi kuna, umjesto više od 270 milijardi kuna.

Pred Hrvatskom je, s obzirom na to da je i u idućim godinama očekuje rast BDP-a iznad dva posto, odluka hoće li proračunske viškove trošiti na otplatu javnog duga i kamata, koje i dalje iz proračuna odnose nešto manje od deset milijardi kuna, odnosno hoće li tako nastaviti smanjivati javni dug, a ne samo njegov udio u BDP-u zbog rasta gospodarstva ili će rasteretiti građane i gospodarstvo manjim proračunskim nametima. Plan je Ministarstva financija činiti i jedno i drugo, te smanjenjem poreza poticati gospodarski rast, bilo kroz potrošnju ili rast proizvodnje i zaposlenosti, a to onda znači i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

No u Vladi postoje i zagovornici toga da se proračunski višak troši na servisiranje javnog duga jer je to jedini način na koji se doista može početi smanjivati njegov iznos, a ne samo udio u BDP-u. Samim time smanjio bi se i pritisak kamata na proračun, što bi svakako olakšalo situaciju u budućnosti kad će kamate na tržištu početi značajnije rasti ili kad će gospodarstvo ponovo ući u ciklus kad neće biti rasta.

Izborni ciklusi

S obzirom na to da sljedeće godine, kad bi nova porezna rasterećenja trebala stupiti na snagu, ponovo počinje izborni ciklus s izborima za Europski parlament, nakon čega krajem godine slijede predsjednički izbori, a 2020. godina je godina parlamentarnih izbora, vjerojatnije je da će Vlada većim dijelom izabrati smanjenje poreza nego financiranje javnog duga iz proračunskog viška, posebice zato što je premijer Andrej Plenković ponovo najavio smanjenje PDV-a.

Uz izliku da se još ne zna kakve će se porezne promjene dogoditi, dio naših sugovornika iz Vlade priznaje da dosadašnja iskustva sugeriraju da bi se višak prihoda ipak značajnije mogao preliti u porezna rasterećenja, a neki ne bježe od toga da bi Vlada, s obzirom na izbore koji predstoje u sljedeće dvije godine, mogla određenim skupinama u društvu povećati i prava koja se financiraju uz proračuna.