Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
13. prosinca 2018.
5 % osmaša ima prosjek 5,0

INFLACIJA SUPERODLIKAŠA U HRVATSKOJ 'Ostat će dobri i u srednjoj, ali samo pod jednim uvjetom'

Sušačka gimnazija je po upisu odlikaša s prosjekom 5,0 već godinama vodeća u Primorsko-goranskoj županiji / Snimio Vedran KARUZA / Nl arhiva
Sušačka gimnazija je po upisu odlikaša s prosjekom 5,0 već godinama vodeća u Primorsko-goranskoj županiji / Snimio Vedran KARUZA / Nl arhiva
Autor: ,
Objavljeno: 31. svibanj 2018. u 23:16 2018-05-31T23:16:42+02:00

Veliku ulogu imaju radne navike, ali i šok prelaska u srednju školu pa nerijetko odlikaši »popuste« u ocjenama prva dva razreda, a onda u trećem i četvrtom razredu vraćaju prosjek iz osnovne škole –  navodi  ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole u Rijeci Radenko  Bradić

 
ZAGREB Pet posto svih osmaša u Hrvatskoj ima zaključnu ocjenu odličan (5) iz svih predmeta od petog do osmog razreda. Mahom su to djevojke, koje čine dvije trećine svih superodlikaša, a trećina su dječaci: svaka četrnaesta djevojka i svaki tridesetdrugi mladić ulaze u tu kategoriju.Pokazala je to nova analiza Instituta za istraživanje obrazovanja (IDI) o udjelu superodlikaša među učenicima koji upisuju srednju školu. Inflacija odlikaša dugogodišnji je problem našeg obrazovnog sustava, jer su utrka za ocjenama i pritisak roditelja na nastavnike doveli do toga da najtraženije škole mogu upisati samo djeca s prosjekom ocjena 5,0, odnosno maksimalnim brojem od 80 bodova, dok odlikaši s ponekom četvorkom često ne mogu upisati željenu školu.Istodobno, prosjek ocjena mahom uopće nije pravi odraz razine znanja s kojom se upisuje srednja škola.  

Rijeka u sredini

U odnosu na ukupni broj učenika u određenoj županiji, »superodlikaši« su najzastupljeniji u Gradu Zagrebu, gdje 7,7 posto učenika spada u ovu skupinu te u  Međimurskoj županiji gdje najviši mogući uspjeh ima 6,36 posto učenika. Najmanje je superodlikaša, s druge strane, u Brodsko-posavskoj (2,7 posto) i Šibensko-kninskoj (2,25 posto) županiji. U Primorsko-goranskoj županiji ih je 4,4 posto. U gradovima, superodlikaši su najzastupljeniji u Varaždinu (čak 8,9 posto) zatim u Zagrebu i Velikoj Gorici. Rijeka je u sredini, s 5,5 posto superodlikaša, a znatno je niža njihova  zastupljenost u Puli (4,1 posto) i Slavonskom Brodu (3,1 posto).Ova se kategorija učenika, poznato je, odlučuje uglavnom na upis gimnazijskih programa (94 posto) i to u prvom redu opće (53 posto), a onda prirodoslovno-matematičke (27,8 posto) te jezične (5,5 posto) i klasične (3,1 posto). Ostali se odlučuju na  programe u području zdravstva (2,3 posto), ekonomije (1,2 posto) te elektrotehnike (0,9 posto). Ovi se podaci odnose na školsku godinu 2012./13., obuhvaćaju 46.050 redovnih učenika koji su te godine završili osnovnu školu, a poslužili su kao osnova za rješenja predviđena Cjelovitom kurikularnom reformom. Autori analize, Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić, preporučili su na temelju tih rezultata ukidanje općeg uspjeha na kraju školske godine, jer on ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, pojačano vrednovanje predmeta važnih za pojedini srednjoškolski program te uvođenje hibridnog vrednovanja kao kombinacije školskog i vanjskog vrednovanja. Predložili su i Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme, ali taj dokument nije uvršten u aktualne izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju.– Obrazovne vlasti u Hrvatskoj propustile su napraviti značajan iskorak prema kvalitetnijem, valjanijem, objektivnijem i pravednijem vrednovanju učeničkih postignuća i boljem usmjeravanju učenika u srednjoškolske programe – ocjenjuje Jokić.

Bodovni prag

Prva sušačka hrvatska gimnazija i Prirodoslovna i grafička škola svrstale su se na popis 20 hrvatskih srednjih škola koje upisuju najbolji učenici. Na taj su ih popis uvrstili superodlikaši, učenici koji od 5. do 8. razreda osnovne škole ne znaju za drugu ocjenu osim petice, a po broju takvih učenika te dvije škole prednjače u Primorsko-goranskoj županiji.

Iako se u javnosti već godinama dvoji o realnosti ocjena i hiperinflaciji odlikaša, ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole Radenko Bradić kaže da iskustvo pokazuje kako ti odlikaši rijetko posrnu.– Moji profesori znaju reći da su to inflatorne petice, a ja na to odgovorim da onda i druge škole imaju inflatorne petice. Istina je da imamo prilično visok prosjek ocjena na upisima. Lani smo zauzimali četvrto ili peto mjesto po ocjenama učenika koje smo upisali, a imali smo i učenicu iz OŠ Kantrida koja je »probila« bodovni prag. Naime, imala je sve odlične ocjene čime je dosegla makisamaln broj bodova od 80, a u konačnici je imala 83 boda, jer se radilo o državnoj prvakinji u plivanju što joj je donijelo dodatna tri boda. Koliko su ti superodlikaši i kasnije u obrazovanju tako super, sve se svodi na to koliko se učenik nađe u srednjoj školi. Mi smo prirodoslovna gimnazija i ukoliko učenik ima razvijeno analitičko i sintetičko zaključivanje onda nema problema, no ukoliko su te odlične ocjene rezultat učenja napamet, onda nastaju problemi. Veliku ulogu imaju i radne navike, ali i šok prelaska u srednju školu pa nerijetko takvi učenici »popuste« prva dva razreda, a onda u trećem i četvrtom razredu vraćaju prosjek iz osnovne škole –  navodi Bradić.

Nije sve u ocjenama

Superodlikaši koji upišu Sušačku gimnaziju, dodaje ravnateljica Đudita Franko, do kraja školovanja uglavnom ostaju prilično dobri učenici.– U globalu oni ostaju dobri učenici. Mi smo po upisu odlikaša s prosjekom 5,0 već godinama vodeći u Primorsko-goranskoj županiji, a da ti učenici ne dolaze s umjetnim peticama govori i podatak da godinama nismo imali ponavljače. U našoj školi takvi odlični učenici ljestvicu bodovnog praga vrlo visoko postavljaju, no isto tako ne mogu tvrditi da nema pojedinaca koji se ne snađu i kod kojih ne dođe do oscilacija – ističe Franko.Autori provedenog istraživanja smatraju kako treba ukinuti iskazivanje općeg uspjeha jer opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što jest pojedini učenik. Mišljenja su da nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje, a kao jednu od preporuka navode mogućnost organiziranja dodatnih klasifikacijskih postupaka koji u određenoj mjeri utječu na poredak kandidata. Na tragu tog mišljenja su i iskustva Prirodoslovne i grafičke škole, jer kako ističe Bradić, nije baš uvijek sve u ocjenama. – Nije sve samo u tome imati 5,0. To je samo jedan segment. Drugi segmenti, koji su jednako bitni, su posjedovanje određenih vještina, kao i dobrih radnih navika – zaključuje Bradić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka