Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
19. studenoga 2018.
Prvo upozorenje

Hrvatska zbog otpada u "lošem društvu" u EU, prijeti joj tužba Europskom sudu u Luxemburgu

Sakupljanje otpada za reciklažu u Hrvatskoj još uvijek nije učinkovito / Snimio Sergej DRECHSLER
Sakupljanje otpada za reciklažu u Hrvatskoj još uvijek nije učinkovito / Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 9. listopad 2018. u 21:19 2018-10-09T21:19:00+02:00

Ne počne li učinkovitije odvajati otpad, Hrvatska bi baš u vrijeme predsjedavanja EU-om mogla biti tužena na Europskom sudu u Luxembourgu, upozorava Davor Škrlec

ZAGREB Hrvatska, u kojoj odvojeno sakupljamo samo 27 posto korisnog otpada – plastike, stakla, papira, tekstila i ostalog – službeno je iz Bruxellesa dobila prvo, tzv. rano upozorenje da je u riziku od neispunjenja zadanog cilja odvajanja najmanje 50 posto otpada do 2020. godine.

Osim nas, u »lošem društvu« koje ne odvaja dovoljno otpada još su Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Malta, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.

Ne prebaci li u petu brzinu, Hrvatska bi baš u vrijeme predsjedavanja EU-om, od siječnja do lipnja 2020. godine, mogla biti tužena na Europskom sudu u Luxembourgu – upozorava hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec. Rano upozorenje znači, pojašnjava, da Europska komisija prati što država (ne) radi, a ako analiza u 2020. godini pokaže da ciljevi nisu zadovoljeni, ide tužba Europskom sudu.

»Mrkve i batine«

Kako stoji u ranom upozorenju Komisije, sakupljanje otpada za reciklažu u Hrvatskoj još uvijek nije učinkovito; tek treba uvesti gospodarske poticaje za građane i općine, u prijevodu, sustav »mrkve i batine«, dok nam, još je jedna zamjerka, odlagališta otpada još uvijek nemaju mosne vage kojima bi količine odlaganog otpada bile bolje praćene.

Traži se i veći novčani doprinos proizvođača, kako bi gradovi i općine mogli omogućiti što kvalitetniji sustav prikupljanja njihove otpadne ambalaže, najbolje »od vrata do vrata«. Proizvođači bi, preporuča Komisija, trebali osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju čija bi zadaća bila prikupljanje naknada i njihovo raspoređivanje općinama i gradovima.

Revidirane moraju biti, smatra Komisija, i kazne za gradove i općine koje ne ispunjavaju ciljeve odvajanja. »Novčane su kazne trenutno preniske pa bi njihovo povećanje na represivniju razinu tijekom nekoliko godina bilo učinkovitije«, kaže Komisija. Važan je i dio njenog izvješća u kojem stoji kako se glavnina sredstava iz fondova EU-a namijenjenih otpadu dodjeljuje regionalnim centrima za gospodarenje otpadom (CGO), umjesto za odvojeno sakupljanje otpada koji se može reciklirati.

Za razdoblje 2017. – 2022. godine se za izgradnju CGO-ova planira 30 posto ukupno procijenjenih financijskih sredstava za provedbu svih mjera uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom – odgovaraju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, pravdajući daljnju izgradnju CGO-ova, koji za sada rade u Marišćini i Kaštijunu. U CGO-ovima se, nastavljaju, obrađuje samo miješani otpad preostao nakon odvajanja otpada. »CGO-ovi su postrojenja koja zamjenjuju odlagališta otpada iz prošlosti, i kao takvi su dio cjelovitog sustava.

Razvojem tehnologije se povećava mogućnost recikliranja, ali uvijek će ostati otpad kojeg je potrebno zbrinuti, bilo u CGO-u, bilo energetskom oporabom ili na neki drugi način. Hrvatska je ograničila kapacitete obrade ostatnog otpada«, kažu u Ministarstvu. Eurozastupnik Škrlec pojašnjava da je za Komisiju sporna zastarjela mehaničko-biološka tehnologija koju centri koriste, odnosno da bi oni prevenstveno trebali biti sortirnice u kojima će se koristan otpad odvajati.

»Poticajne naknade«

Izvješće Komisije je bazirano na podacima iz ranijih godina, odgovara Ministarstvo, pa je dio mjera koje Komisija predlaže već, kažu, ostvaren. Primjerice, uvedena je poticajna naknada za svaku pojedinu općinu i grad, čiji iznos ovisi o količini miješanog komunalnog otpada – što ta količina bude manja, odnosno odvojeno sakupljanje veće, iznos »poticajne naknade«, bolje rečeno kazne, bit će manji. »Prvi iznosi bit će izračunati prema podacima za 2017. godinu«, ističu u Ministarstvu.

Kazne, pritom, ne bi smjele biti prebačene na teret potrošača.

U pripremi su i pozivi za sufinanciranje nabavke spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnju sortirnica, izgradnju kompostana, zaključuju u Ministarstvu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka