Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 4n
Sutra: 15° 15° 4n
16. listopada 2018.
Europi se sviđa ZERP

Hrvatska zakasnila, Jadran je sada europsko more

Iz Bruxellesa sada stiže ocjena kako je uspostava isključivih gospodarskih pojasa dobar način upravljanja resursima
Iz Bruxellesa sada stiže ocjena kako je uspostava isključivih gospodarskih pojasa dobar način upravljanja resursima
Autor:
Objavljeno: 14. srpanj 2013. u 8:24 2013-07-14T08:24:38+02:00

EU smatra da su isključivi  gospodarski pojasi u Sredozemlju dobar način upravljanja resursima koji može pridonijeti održivom rastu. No, ulaskom u EU hrvatsko more  postalo je europsko more, pa čak i da proširi svoju jurisdikciju i proglasi puni gospodarski pojas, ograničenja bi osjetili jedino ribari  izvan EU

Prije samo nekoliko godina upravo je hrvatski Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) na Jadranu bio jedna od glavnih prepreka na hrvatskom putu u Europsku uniju. Proglašenje ZERP-a izazvalo je žustre reakcije Slovenije, Italije i EU, koje su tražile od Hrvatske da odgodi njegovu primjenu sve dok se ne postigne »sporazum u interesu svih strana«. Premda se radilo o ograničenoj varijanti gospodarskog pojasa, ZERP je postao prvorazredno političko pitanje, motivirano ponajprije interesima Italije, čija je snažna ribarska flota ovisila o neometanom ribolovu na hrvatskoj strani Jadrana.

Hrvatska je bila prisiljena birati između ZERP-a i EU. Vlada premijera Ive Sanadera izabrala je EU i u ožujku 2008. odustala od primjene ZERP-a na zemlje članice EU.

Virtualni milijuni

No sada, pet godina kasnije, iz Bruxellesa stiže ocjena kako je uspostava isključivih gospodarskih pojasa u Sredozemlju dobar način upravljanja resursima koji može pridonijeti održivom rastu.
U studiji koju je predstavila Europska komisija navodi se kako »postoje goleme, neiskorištene prilike« u Sredozemnom moru, koje bi se mogle iskoristiti upravo uspostavom isključivog gospodarskog pojasa u Sredozemlju. Europska komisija pritom naglašava da »proglašavanje i uspostava pomorskih zona ostaje suvereno pravo svake obalne države«. Sredozemne obalne države, smatraju u Bruxellesu, mogle bi se dogovoriti o pomorskim zonama temeljem UN-ove konvencije o pravu mora.

Jandroković: Možemo se boriti na ravnopravnoj razini

Za Gordana Jandrokovića, koji je u vrijeme Hrvatskog  odustajanja od primjene ZERP-a na zemlje EU bio ministar vanjskih poslova u Sanaderovoj vladi, ovo zorno pokazuje da je puno bolje biti članica EU, ali i kako je Hrvatska bila neprincipijelno blokirana tijekom pregovora od strane pojedinih članica.
– No kao zemlja članica sada smo u izvrsnoj poziciji da u sadržajnom smislu primijenimo sve ono što nismo mogli od 2004. naovamo, upozorava Jandroković podsjetivši da Slovenija i Italija više ne mogu koristiti članstvo u EU protiv Hrvatske kao što su to činile tijekom pristupnog procesa te da će Hrvatska za svoje interese boriti »na ravnopravnoj razini«.

Dok bi se hrvatska dobit kada bi koristila svoj zaštićeni pojas povećala sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura, s druge bi strane Italija izgubila 57,2 milijuna eura, a i troškovi bi joj se povećali za 47,9 milijuna eura, pa bi ukupni gubici iznosili 105,1 milijuna eura.

Međutim, barem u hrvatskom slučaju, riječ je o virtualnim milijunima. Ulaskom u EU i more koje je Hrvatska proglasila svojom zaštićenom ribolovno-ekološkom zonom postalo je europsko more na kojem se primjenjuje zajednička ribarska politika EU, što znači i da ribari svake članice EU imaju pravo ribariti u našem gospodarskom pojasu. Dakle, čak i da proširi svoju jurisdikciju i proglasi puni gospodarski pojas, ograničenja bi osjetili jedino ribarski brodovi iz zemalja izvan EU.

Tonči Tadić, koji je prije točno 12 godina inicirao prvu saborsku raspravu o gospodarskom pojasu, smatra kako je poruka Europske komisije ipak znak da Bruxelles sada nastupa na drukčiji način prema Hrvatskoj. Hrvatska je sada članica EU i više je nitko ne može ucjenjivati s aktiviranjem ZERP-a, napominje Tadić i dodaje i da »Italiji karte u EU ne stoje tako dobro kao prije 12 godina«, kada je Rim započeo sa »serijom pritisaka i ucjena preko EU radi hrvatskog gospodarskog pojasa«.

Stara politika

I pomoćnik ministra za ribarstvo i ravnatelj Uprave za ribarstvo Miro Kučić, čovjek s više od četiri desetljeća staža u ribarstvu, nije iznenađen stajalištem Europske komisije, podsjetivši kako je riječ o staroj politici EU, koja se temeljila na stavu da će svaka zemlja najbolje brinuti o svojim morskim resursima ako ti resursi budu dijelom njezina gospodarskog pojasa. To se, međutim, dosad nije odnosilo na Hrvatsku jer nije bila članica EU.

– Tek sada opet je aktualno to pitanje, upozorava Kučić i podsjeća da to neće poremetiti odnose na sjevernom Jadranu s Italijom i Slovenijom, jer se ZERP ionako ne primjenjuje na članice EU.
Tadić, bivši saborski zastupnik i današnji predsjednik Euro-mediteranskog foruma, podsjeća da »proglašenje gospodarskog pojasa nikada nije bilo protivno regulativi EU«.

– Ekološki dio gospodarskog pojasa ne spada u Acquis i svaka zemlja ga može proglasiti bez ičijeg dopuštenja, odnosno bez dopuštenja Bruxellesa. Tako je Italija 2006. jednostrano proglasila i aktivirala ekološki dio svog gospodarskog pojasa u Jadranu. Učinila je to i Slovenija, premda na to nema pravo. Ribolovni dio gospodarskog pojasa za zemlju članicu EU znači samo to da kvote za izlov ribe raspoređuje Europska komisija, a ne vlada dotične zemlje članice EU, kaže Tadić i podsjeća kako se gospodarski pojas se, prema UNCLOS-u, uvijek proglašava jednostrano, a zatim se provode pregovori sa susjedima o kvotama za izlov ribe, do ekološkog maksimuma.

Koliki je ekološki maksimum izlova ribe, dodaje Tadić, odlučuje zemlja čiji je gospodarski pojas, bila ona članica EU ili ne.  Uostalom, nastavlja Tadić, sve članice EU na Atlantiku i u Baltiku imaju proglašene gospodarske pojase. Na Mediteranu od članica EU imaju ih i Francuska i Španjolska (samo ribolovni dio), jer EU želi bolju ekološku zaštitu mora uz svoje obale te razumnu kontrolu i ograničenje ribolova.

Račanova vlada ipak je odbila proglašenje gospodarskog pojasa 2001. uz obrazloženje da bi to, kako podsjeća Tadić, »narušilo ugled Hrvatske kao pouzdanog partnera i čimbenika stabilnosti Europe«?! ZERP je potom proglašen 2003., ali kao »imitacija gospodarskog pojasa«, iako je njegova primjena odmah odgođena za 12 mjeseci.

Pažljivo promišljanje

Što Hrvatska sada može poduzeti?
Tadić bez oklijevanja ističe da je Hrvatska odavno trebala imati aktiviran gospodarski pojas u Jadranu te da Milanovićeva vlada treba odmah aktivirati ekološku komponentu ZERP-a.

– Zatim treba pokrenuti postupak utvrđivanja ekološki održivog maksimuma izlova ribe za svaku gospodarski važnu vrstu ribe u našem gospodarskom pojasu. Usto, vlada treba zaštititi najugroženije dijelove mora, poput Jabučke kotline i u tom području posve zabraniti ribolov, jer smo proglašavajući ZERP pred članicama UN preuzeli odgovornost za taj dio mora, smatra Tadić.
Kučić pak poziva na pažljivo promišljanje i dogovor s Italijom u provedbi zajedničke europske ribarske politike, jer »jedni bez drugih ne možemo«. »Sada treba graditi mostove«, smatra Kučić, dok Gordan 

Jandroković upozorava kako je važno slijediti Acquis i preporuke Europske komisije.
– Sada dobivamo puni legitimitet, i više nema nikoga tko bi nam to mogao osporiti, da učinimo ono što je najbolje za naše nacionalne interese, kaže Jandroković, smatrajući kako sadržaj samih odluka valja prepustiti stručnjacima.

– Sve mogućnosti su nam dakle otvorene – bitno je samo da opet sami sebi ne zabijemo autogol, poručuje dr. Tadić.  

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka