Najniži udio »kuverti« kao sredstva plaćanja je u Finskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, dok je Malta jedina zemlja u kojoj takve pojave, prema istraživanju, nema
ZAGREB Osam posto zaposlenih u Hrvatskoj lani je dio ili cijelu plaću primalo na crno. Kad se iz ukupnog broja zaposlenih maknu oni koji rade za državnu ili javnu službu, što znači da plaću primaju iz proračuna, onda tih osam posto znači da »u kuverti« dio ili cijelu plaću prima nešto više od 90 tisuća ljudi.
Ta brojka može se dovesti u odnos s brojem radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću i kojima, prije svega u malim tvrkama u privatnom sektoru, minimalac nije jedina plaća već im se dio primanja isplaćuje »ispod pulta« zaobilazeći tako poreze i socijalna davanja. Prema pokazateljima Porezne uprave u prvih sedam mjeseci ove godine prosječno je nešto više od 78 tisuća radnika bilo prijavljeno na minimalnu plaću.
Latvija gora
Da osam posto zaposlenih u Hrvatskoj dio svojih primanja zaradi na crno, proizlazi iz Eurofoundova istraživanja o neprijavljenom radu. Na razini cijele Europe lani je tri posto radnika dio ili cijelu plaću primalo na crno, a u odnosu na istraživanje koje je Eurofound radio 2007. godine, broj radnika koji plaću dijelom ili u cijelosti zarađuju u sivoj zoni pao je za dva postotna boda. Jesu li se i u kojoj mjeri promijenili odnosi u Hrvatskoj kada je riječ o zaradi na crno, nije poznato jer u ranije istraživanje nije bila uključena.
Čak polovica svih radnika koji su lani dio ili cijelo primanje zaradili u sivoj zoni, takav rad opravdava mišljenjem da i oni i naručitelji od takve isplate imaju koristi. No, 21 posto ispitanika ističe da rade na crno jer ne mogu naći »legalan« posao, dok ih 16 posto ističe da takav rad bira jer su porezi i doprinosi previsoki. Zarada na crno jedini je izvor prihoda za oko 15 posto ispitanika.
No, s prošlogodišnjim udjelom od osam posto radnika koji dio zarade ili cijelu zarade na crno, Hrvatska je u samom vrhu europskih zemalja, a jedino Latvija ima viši udio radnika koji djelom zarađuju na crno (11 posto). Nešto niži udio od nas, sedam posto, bilježi se u Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Poharana Grčka
Koliko je Grčka poharana krizom proteklih godina, svjedoči i podatak da je to zemlja u kojoj je od 2007. godine do lani došlo do najvećeg rasta udjela radnika koji dio zarade privrede na crno i to za četiri postotna boda. Istovremeno, najznačajnije smanjenje bilježi se u Rumunjskoj(16 postotnih bodova), dok je za osam postotnih bodova udio smanjen u Bugarskoj. Latvija koja još uvijek ima izuzetno visok udio djelomičnog rada na crno od 2007. godine pomakla se nabolje za šest postotnih bodova.
Najniži udio »kuverti« kao sredstva plaćanja – jedan posto – je u Finskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, dok je Malta jedina zemlja u kojoj takve pojave, prema istraživanju Eurofounda, nema.
Manje od četvrtine ukupnog godišnjeg prihoda na crno zaradi 28 posto radnika, dok jedan od 10 radnika u kuverti primi četvrtinu do polovicu godišnjeg bruto prihoda. Pola do tri četvrtine godišnjeg prihoda na crno zaradi osam posto radnika, dok tri četvrtine do kompletnog prihoda zaradi devet posto ispitanika što je 11 postotnih bodova manje nego u 2007. godini.
