Pristup bazi podataka osuđenih pedofila, na čije formiranje nas obvezujeKonvencija Vijeća Europe, neće imati svi građani, već isključivo osobe kojenovim Zakonom o pravnim posljedicama osude budu ovlaštene za to
ZAGREB Hrvatska će osnovati tzv. registar osuđenih pedofila, ali pristup toj bazi podataka neće imati svi građani, već isključivo osobe koje novim Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenim evidencijama i rehabilitaciji, budu ovlaštene za to.
– Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, koju smo potpisali 2010. godine i ratificirali lani u srpnju, obvezuje nas da formiramo takvu bazu podataka. Također, po ulasku u EU dužni smo surađivati na dnevnoj bazi, pa i razmjenom podataka iz kaznenih evidencija. Upravo zato je i odlučeno da se ta problematika regulira posebnim zakonom, rekla nam je pomoćnica ministra Sanja Nola.
Razmjena podataka
Kako propisuje sama Konvencija, svaka država potpisnica je dužna zasnovati bazu podataka o identitetu i DNK profilu osoba osuđenih za seksualna kaznena djela na štetu djece, uz poštivanje važećih propisa o zaštiti osobnih podataka.
Podaci iz te baze su, najprije, namijenjeni razmjeni s drugim državama, a Konvencijom je propisano i da se eventualno mogu koristiti u svrhu promatranja i ocjene pojave seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece. Osim toga, takva se baza može koristiti i da se ispune druge obveze iz Konvencije, poput obavještavanja žrtava kad je počinitelj pušten na slobodu.
Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenim evidencijama i rehabilitaciji novost je u domaćem kaznenopravnom sustavu. Pravne posljedice osude, poput zabrane obavljanja zanimanja, dosad su bile regulirane Kaznenim zakonom. Naravno, Kazneni zakon će i dalje propisivati kazne za počinitelje kaznenih djela, no preostale pravne posljedice osuđujućih presuda regulirat će novi Zakon. Shodno tome, regulirat će i rehabilitaciju osuđenika nakon isteka pravnih posljedica osude, a propisat će i precizne uvjete za osnivanje i funkcioniranje kaznenim evidencijama.
Osnivanje baze podataka o počiniteljima seksualnih kaznenih djela na štetu djece, neposredno nakon izbora najavila je i ministrica Milanka Opačić, koja je u intervjuu Večernjem listu napomenula da takav registar, protivno očekivanjima javnosti, sasvim sigurno neće biti javan.
To uostalom propisuje i sama Konvencija Vijeća Europe, a s takvim se pristupom slaže i Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Kontrola zapošljavanja
– Takav registar svakako je potreban, ali uz kontrolirani pristup, jer bi slobodan pristup mogao dovesti do štete, ne samo po počinitelje, već i po djecu koja su im bila žrtvama, rekla nam je Buljan Flander.
Istaknula je da bi se takav registar, primjerice, mogao koristiti za kontrolu zapošljavanja osoba na radna mjesta s pristupom djeci. Prema njenoj procjeni, u registru osuđenih počinitelja našlo bi se možda deset posto svih počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece.
– Podaci iz registra mogli bi se koristiti i u razmjeni s drugim potpisnicama Konvencije, kako bi se zemlje mogle međusobno zaštititi od počinitelja takvih kaznenih djela koji mijenjaju adresu. No, taj registar svakako neće riješiti problem seksualnih kaznenih djela na štetu djece. Samo deset posto takvih kaznenih djela bude uopće otkriveno, rekla je ravnateljica Poliklinke za zaštitu djece grada Zagreba.
