Unatoč evidentnom smanjenju »crne statistike« na cestama u Hrvatskoj, naša je država još među najlošijima kad se pogleda statistika prometa u EU-u. Prema preliminarnim rezultatima za 2014., u Hrvatskoj je na milijun stanovnika u prometu poginulo 73 ljudi. To nas smješta na 23. mjesto na ljestvici EU-a u toj statističkoj kategoriji.

Prema podacima MUP-a, čiju statistiku za ovo istraživanje koristi i Europska komisija, lani je na domaćim prometnicama život izgubilo 308 osoba, što je za 60 manje nego 2013. godine.

Statistički gledajući, to znači da je u godinu dana zabilježen pad s 86 poginulih na milijun stanovnika na 73. Gledano samo iz domaće perspektive, ove brojke, koliko god gubitak ljudskih života bilo teško promatrati pozitivno, značajno su poboljšanje u odnosu na prošlo desetljeće. Naime, do 2009., najmanji zabilježeni broj smrti na domaćim prometnicama na godišnjoj razini bio je 597, što je zabilježeno 2005. godine. Tek od 2009. počinje opadanje broja poginulih na cestama, a gotovo je bizarna jedna pojedinost. Pad broja poginulih na cestama u Hrvatskoj počinje nakon što je u Saboru vraćena zakonska odredba prema kojoj je vozačima dopušteno imati do 0,5 promila alkohola u krvi. Dok je vrijedila potpuna prohibicija za vozače, brojke su bile crnje.

Ono što Hrvatsku i ljude zadužene za poboljšanje stanja u prometu  treba zabrinuti je podatak da je Hrvatska crni rekorder kad su smrti mladih u pitanju. Na milijun osoba u dobnoj skupini 18-24 godine, u Hrvatskoj gine 165, što nas, nažalost, čini neslavnim rekorderom EU-a. Tek donekle nam je blizu Poljska sa 151, dok sve ostale države imaju značajno manji broj mladih poginulih na cestama.

Kako bi se vidjelo gdje je Hrvatska u europskim okvirima, najbolje je usporediti domaće brojke s prosjekom EU-a. U Uniji na cestama u prosjeku gine 51 osoba na milijun stanovnika, s time da treba istaknuti kako devet država ima značajno manji broj stradalih od prosjeka. Četiri su države s najmanje poginulih s obzirom na broj stanovnika –  Malta (26), Nizozemska i Velika Britanija (obje 28) te Švedska (29). Ova lista pokazuje i kako ograničenje alkohola ne igra nikakvu ulogu u statistici. U prve četiri je tako Švedska s restriktivnih 0,2 promila, Nizozemska s gotovo pa standarnih 0,5 promila, no i Malta i Britanija koje imaju 0,8 promila.

Već iz ovih statističkih podataka može se zaključiti gdje leže najveći problemi Hrvatske kad je promet u pitanju. Mladost poginula na cestama pokazuje kako visoke cijene vozačkih ispita nerijetko znače i gotovo pa obvezno puštanje na njima, a to dovodi do lošijih vozača na cestama. S druge strane indikativno je i kako Hrvatska ima u postotku najviše stradalih u urbanim sredinama i mjestima. Samo Hrvatska, Rumunjska i Cipar u EU-u imaju više stradalih u naseljenim mjestima nego li na otvorenoj cesti, što jasno pokazuje gdje bi se trebalo uvoditi reda na domaćim prometnicama.