Istraživanje Europske banke

Hrvati za 36 posto srezali troškove za prehranu

Branko Podgornik

Kućanstva u Zapadnoj Europi smanjila su iste troškove za znatno manjih 11 posto. U vrijeme krize Hrvati su ipak bolje prošli od Bugarske, Rumunjske, Srbije ili Makedonije



ZAGREB Čini se da je kriza građane pogodila puno teže nego što to pokazuje statistika. U dvije godine hrvatska su kućanstva potrošnju osnovnih živežnih namirnica smanjila za oko 36 posto, dok su kućanstva u zapadnoj Europi tu potrošnju snizila za 11 posto, pokazalo je istraživanje u 34 europske zemlje koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).


   Čak 70 posto hrvatskih kućanstava osjetila je krizu u većoj ili manjoj mjeri, dok 30 posto smatra da su ostali na istome. Kriza je stanovnike istočne Europe pogodila daleko teže nego one u zapadnoj, a najgore je prošla jugoistočna Europa, tvrdi EBRD. Hrvati su bolje prošli od Bugarske, Rumunjske, Srbije ili Makedonije, ali im je teže nego građanima nekih tranzicijskih zemalja srednje Europe. Osim što su srezala izdatke za osnovne namirnice, hrvatska kućanstva prepolovila su potrošnju tzv. luksuznih proizvoda (pad od oko 55 posto), a izdatke za alkohol i pušenje smanjila su za 28 posto, više od prosjeka kućanstava u 29 tranzicijskih zemalja. Ona su izdatke za hranu srezala za 39 posto, za luksuz 45, a za alkohol i pušenje 24 posto. Na zapadu Europe, za luksuz se izdvaja trećinu manje nego prije krize, a za alkohol i pušenje 14 posto manje.



Hrvatskoj preporučujemo ubrzanje privatizacije, te nastavak komercijalizacije infrastrukture i uključivanje privatnog sektora, osobito u energetskom sektoru, gdje imate značajne potencijale, izjavio je Peter Sanfey. EBRD će nastaviti financijsku potporu javnim i privatnim projektima u Hrvatskoj, rekla je Zsuzsana Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, pri čemu je istaknula obnovu Hrvatskih željeznica.





   Zbog materijalnih nevolja, europski građani prorijedili su posjete liječniku, najviše u istočnoj Europi, prosječno oko 12 posto. U Hrvatskoj je broj odgođenih ili preskočenih posjeta liječniku porastao 4 posto, koliko i u zapadnoj Europi. Hrvati su i malo bolji platiše od prosjeka tranzicijskih zemalja u kojima je 18 posto kućanstva odgodilo plaćanje različitih dobara. U Hrvatskoj je plaćanja odgodilo njih 10 posto, a u zapadnoj Europi oko sedam posto.


   – Od početka krize građani Europe smanjuju podršku demokraciji i tržištu, uočio je Peter Sanfey, EBRD-ov pomoćnik direktora za strategiju i politiku zemalja. U novim članicama EU udio stanovnika koji podupire demokraciju pao je sa 58 na 48 posto. Isti rezultat od 48 posto ima i Hrvatska, samo što je pad potpore demokraciji u njoj sporiji.