Zbog krize ljudi traže sigurnija utočišta za svoj novac. Manje ulažu u vrijednosne papire, a novac više drže u gotovini, ili u depozitima. Od gotovine neće imati nekog prinosa, ali ni nekog gubitka, kaže Ante Babić
ZAGREB » Trgovanje na Zagrebačkoj burzi sve je manje privlačno. Samo u lipnju ukupni je promet pao za gotovo 50 posto u odnosu na svibanj, a u cijelom prvom polugodištu bio je, otprilike, za trećinu niži nego u prvoj polovini prošle godine, pokazuju najnoviji podaci koje su objavili Zagrebačka burza i analitičari Raiffeissen banke. Slične negativne rezultate zabilježile su gotovo sve burze u jugoistočnoj i srednjoj Europi.
Kriza uzima svoj danak, pa je u prvom polugodištu promet na Zagrebačkoj burzi iznosio samo 2,13 milijarda kuna. Za usporedbu, u šest ovogodišnjih mjeseci na Burzi se okrenulo upola manje novca nego u samo jednom mjesecu rekordne 2007. godine, kad je prosječni mjesečni promet iznosio oko 5,5 milijarda kuna. Drugim riječima, promet na Burzi danas ne iznosi ni 10 posto od prometa prije izbijanja krize, a nema izgleda da će se stvari bitno popraviti.
Indeks Crobex, koji obuhvaća dionice najvrednijih hrvatskih poduzeća izlistanih na Burzi, prošle je godine pao za 17,6 posto, u prvih šest mjeseci za dodatih 2,7 posto. Crobex je na kraju prošlog tjedna iznosio 1.691 bod, što znači da se kreće na razini svojih najnižih vrijednosti zabilježenih u ljeto 2009. godine.
Među 26 dionica poduzeća, koje čine Crobex, samo njih četiri doživjele su u prvom polugodištu rast vrijednosti. Riviera Adria porasla je 8,4 posto, a dionica Adris grupe 4,3 posto. Luci Rijeka dionica je u šest mjeseci također porasla, ukupno 3,2 posto, nakon što su zanimanje za ulaganje pokazali Kinezi. Tvornica šećera Viro porasla je 0,9 posto, zbog neprekidno dobrih rezultata poslovanja i zbog visoke cijene šećera, procjenjuju analitičari RBA u najnovijim tromjesečnim analizama.
Većina dionica iz Crobexa, dakle, izgubila je na vrijednosti, a najviše građevinari koje je kriza najteže pogodila, zbog drastičnog pada investicija u Hrvatskoj. Najtraženije, prema običaju, bile su dionice HT-a i Adrisa, koje su zabilježile i najveći promet. No, zainteresiranih za kupnju dionica sve je manje.
– Zbog krize ljudi traže sigurnija utočišta za svoj novac. Manje ulažu u vrijednosne papire, a novac više drže u gotovini ili u depozitima. Ljudi znaju da od gotovine neće imati nekog prinosa, ali neće imati ni nekog gubitka, objašnjava ekonomist dr. Ante Babić. On nije siguran da će se stanje do kraja ove godine bitno popraviti, ali vjeruje u poboljšanje u gospodarstvu i na burzi tijekom iduće godine, kad Hrvatska ulazi u Europsku uniju.
