Sve je neizvjesno – to je jedino izvjesno u suđenjima bivšem premijeru Ivi Sanaderu, za koje više nije posve sigurno ni jesu li tri ili četiri, a kamoli da bi se moglo kazati kada će u ijednome biti donesena konačna presuda.

Prije desetak mjeseci, Ivo Sanader bio je pravomoćno osuđen na osam i pol te nepravomoćno na devet godina zatvora, i javno ozloglašen do mjere da ga je tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović, na temelju pravomoćne presude, pred kamerama proglasio »veleizdajnikom«. Štoviše, kraj se nazirao i trećem Sanaderovu suđenju, a njegova bivša stranka, HDZ, bila je proglašena krivom za isisavanje novca iz javnih i državnih poduzeća, te kažnjena s pet milijuna kuna kazne. Danas, Sanader je nevin čovjek, »tek« optuženik s četiri optužnice, a HDZ je na vlasti, s predsjednikom za kojega mediji sugeriraju da sumnjivo posluje s istom tvrtkom zbog koje je njegov prethodnik završio u zatvoru.

Ponovno suđenje

Sanader je trenutno optužen u četiri slučaja: za primanje pola milijuna eura provizije od Hypo banke 1995., u poslu kojim je ta banka Hrvatskoj dala prvi međunarodni kredit; za primanje deset milijuna eura mita od mađarskog Mola u zamjenu za prepuštanje Molu upravljačkih prava u Ini; za organizaciju zločinačke organizacije unutar HDZ-a koja je, preko agencije Fimi media, isisavala novac iz javnih i državnih poduzeća; te za organizaciju precijenjene državne kupnje zgrade u vlasništvu njegova bivšeg prijatelja i saborskog zastupnika Stjepana Fiolića, od koje je navodno prisvojio 17 milijuna kuna.

Prve dvije optužnice, u objedinjenome suđenju, pravomoćno su okončane potvrdom Vrhovnoga suda nepravomoćne presude izrečene 20. studenog 2012., kojom je kazna od deset godina zatvora smanjena na osam i pol. Ustavni sud, međutim, 27. srpnja prošle godine tu je presudu ukinuo, a predmet vratio na ponovno suđenje, uz nekoliko obrazloženja, od kojih je vjerojatno najzanimljivije ono da nižestupanjski sudovi moraju bolje objasniti mogućnost kriminalizacije političkih odluka vlade. Zaključivanje novoga dioničarskog ugovora Ine i Mola, naime, za koje je Sanader od Mola navodno dobio deset milijuna eura mita, bila je jednoglasna politička odluka cijele Sanaderove vlade.

Dopunsko vještačenje

Druga optužnica, ona za Fimi mediju, nepravomoćno je 11. ožujka 2014. okončana kaznom na devet godina zatvora Sanaderu, pet milijuna kuna kazne HDZ-u, te tri kazne bezuvjetnog zatvora i jednom uvjetnom za suoptuženike. Vrhovni sud presudu je ukinuo u rujnu prošle godine, objasnivši to kršenjem prava optuženika da saslušaju svjedoke koji ih terete. Presuda za četvrto suđenje, kolokvijalno nazvano »slučaj Planinska«, bila je najavljena za 13. travnja, ali je neočekivano odgođena jer je sudsko vijeće odlučilo da treba provesti dopunsko građevinsko-financijsko vještačenje, premda su na suđenju razmotrena već četiri. Kada će suđenje okončati, ne zna se.

Od spomenuta četiri predmeta, samo se u jednome zna datum sljedećeg ročišta: ponovljeno suđenje za Fimi mediju počinje 6. lipnja, a bit će ispitano 220 svjedoka, što će proces zasigurno odužiti na više mjeseci. Slučaj Hypo, koji je u prvome suđenju ujesen 2011. bio spojen sa slučajem Ina-Mol, pa je tako donesena i nepravomoćna presuda, trenutno je u fazi odlučivanja hoće li biti spojen sa suđenjem za Fimi mediju, što je tražio Uskok. Slučaju Ina-Mol, pak, u prosincu prošle godine pripojeno je suđenje za istu optužbu protiv Zsolta Hernadija, predsjednika uprave Mola, kojega hrvatsko tužiteljstvo tereti da je sa Sanaderom dogovorio isplatu deset milijuna eura mita u zamjenu za upravljačka prava u Ini. Hernadija, međutim, od tog suđenja štiti mađarska država odbijajući ga izručiti, ali i preuzeti gonjenje. Kako bilo, »obični čovjek« može steći paradoksalan dojam da se suđenja bivšem hrvatskom premijeru, što vrijeme više prolazi, sve više udaljuju od mogućega konačnog završetka