ZAGREB Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nastavlja s provođenjem seta mjera aktivne politike zapošljavanja utvrđenim smjernicama za razvoj i provedbu politike zapošljavanja do 2017. godine. Odluku o uvjetima i načinu korištenja sredstava za mjere zapošljavanja HZZ je donio zadnjeg radnog dana prošle godine. Tako je i sve korisnike na svojim mrežnim stranicama izvjestio da se uredno zaprimaju zahtjevi za osam paketa mjera, koji, među ostalim, obuhvaćaju potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje i usavršavanje, stručno osposobljavanje za rad, financiranje obrazovanja nezaposlenih. To što je HZZ odluku o provođenju mjera aktivne politike zapošljavanja donio zadnjeg radnog dana prošle godine ne bi bilo neobično da u zemlji nije svojevrsni politički vakuum. Nova Vlada nije još formirana, državna burza za zapošljavanje kao i ostale insitucije raspolaže s privremenim proračunom, a pitanje je hoće li buduća vlada nastaviti s zacrtanim aktivnostima na tržištu rada ili će mijenjati mjere aktivne politike zapošljavanja. Činjenica jest da su te mjere proizašle iz Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2015. do 2017. godine. No, i u prošlosti se događalo da se zacrtane smjernice »u hodu« mijenjaju. Da bi se to moglo dogoditi i sada postoje naznake iz programa dviju političkih opcija koje razgovaraju o formiranju buduće vlade. Naime, HDZ se odgovarajući na Mostov postizborni upitnik, jasno opredjelio za daljnu fleksibilizaciju tržišta rada uz zakonsko uvođenje novih modela povremenih i privremenih poslova za koje bi osmislili i poseban porezni tretman kao i poseban tretman plaćanja doprinosa. Uveli bi i takozvane »in-work« naknade kako bi smanjili rad na crno. Riječ je o naknadama koje se vežu uz slabo plaćene mini poslove i u osnovi je riječ o socijalnoj pomoći naizgled zaposlenim radnicima. Te planirane promjene logično bi se trebale odraziti i na mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ.

Na kraju prošle godine bilo je 33.021 aktivni korisnik neke od mjera politike zapošljavanja. Od tog ukupnog broja aktivnih korisnika, preko 18,3 tisuća je obuhvaćeno mjerom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. U dva tjedna ove godine, pak, u mjere aktivne politike zapošljavanja nisu uključivani novi korisnici. Zahtjevi se zaprimaju, a njihovo odobravanje trebalo bi početi uskoro. Državna burza za zapošljavanje, kao i ostale institucije radi na privremenom proračunu. Tako u prva tri mjeseca ove godine za mjere zapošljavanja na raspolaganju ima oko 57 milijuna kuna. Lani je za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurano gotovo 1,5 milijardi kuna što iz proračuna, a što iz fondova EU. Hoće li taj »ritam« zadržati i buduća vlada tek treba vidjeti.