Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Presica

HZMO stoji iza izračuna od 45 milijardi kuna troška referendumskih prijedloga

HZMO stoji iza izračuna od 45 milijardi kuna troška referendumskih prijedloga
HZMO stoji iza izračuna od 45 milijardi kuna troška referendumskih prijedloga
Autor:
Objavljeno: 9. svibanj 2019. u 18:25 2019-05-09T18:25:03+02:00

 Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u četvrtak su poručili da čvrsto stoje iza izračuna proračunskog troška od 45 milijardi kuna do 2040. godina ako prođu referedumski prijedlozi za vraćanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina i smanjenje penalizacije za prijevremno umirovljenje. 

Izračun koji govori o 45 milijardi kuna negativnog neto efekta na državni proračun temelji se na izvještaju o starenju (aiging report) na razini Europske unije koji daje dugoročne projekcije temeljene na  demografskim i financijskim kretanjima i kretanjima mirovinskih sustava, objasnio je ravnatelj HZMO-a Josip Alardović na konferenciji za novinare, sazvanoj kako bi se otklonile nedoumice vezane za izračun troška referendumskih prijedloga.

U HZMO-u pojašnjavaju da će 45 milijardi kuna iznositi negativni neto fiskalni efekt na državni proračun u razdoblju do 2040. godine ako se poništi mirovinska reforma.

Od toga 29,5 milijardi kuna iznosi povećanje rashoda za mirovine zbog povećanja broja umirovljenika, a istodobno zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih smanjili bi se proračunski prihodi od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna.

Kao glavna tri makroekonomska efekta uzeta je stopa rasta plaća, stopa rasta cijena i stopa usklađivanja mirovina, projecirane na temelju podataka u izvještaju o starenju.

Posebno je istaknut utjecaj negativnih demografskih projekcija. Naime, na temelju aiging reporta, radno aktivnog stanovništva (u dobi od 15 do 64 godine)  2040. godine bit će 400.000 manje, a za 200.000 povećat će se broj stanovnika starijih od 65 godina. Godine 2070. godine udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj bit će 31,2 posto. 

"To su sve trendovi koji utječu na makroekonomske projekcije i projekcije održivosti mirovinskog sustava i mora ih se  uzeti u obzir kada se govori o referendumskoj inicijativi i mirovinskim reformama", poručio je ravnatelj HZMO-a. 

Složio se da bi eventualni uvoz radne snage povećao broj osiguranika, poboljšao održivost i prihode mirovinskog sustava, no HZMO, kaže,  nije uzeo u obzir takve mjere u prikazanim projekcijama.  

"HZMO ne može raditi projekcije na temelju mjera za koje ne znamo hoće li se provesti i za koje nismo nadležni", objasnio je Alardović. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.