Davor Majetić / Snimio Darko JELINEK
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocijenili su da su predložene smjernice tek prvi korak, iza kojega bi trebale slijediti strukturne reforme, a da je projicirana stopa rast BDP-a od 2 posto ostvariva, ali ipak relativno optimistična
Majetić kaže i kako se »iz smjernica proračuna vidi nastavak organskog rasta gospodarstva i nastavak organskog rasta troškova ili troškovi ostaju na istoj razini«.
Vlada je danas prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.
Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocijenili su da su predložene smjernice tek prvi korak, iza kojega bi trebale slijediti strukturne reforme, a da je projicirana stopa rast BDP-a od 2 posto ostvariva, ali ipak relativno optimistična.
»Prema našoj ocjeni, rast gospodarske aktivnosti od 2 posto jest ostvariv, ali je ipak relativno optimističan, s obzirom na određene interne i eksterne rizike«, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Napominje kako smjernice donose realističan okvir za odmjereno smanjivanje proračunskog manjka, uz brigu da dinamika i struktura fiskalne konsolidacije ne ugrozi krhak gospodarski oporavak.
U tom kontekstu, smatra, predviđeno smanjivanje proračunskog deficita i kretanja javnog duga daje jasnu poruku javnosti i investitorima u namjeru efikasne provedbe fiskalne konsolidacije, što bi moglo pozitivno utjecati na percepciju zemlje, a ako se ostvari dinamika provedbe, i na poboljšanje izgleda kreditnog rejtinga.
»Predložene su smjernice tek prvi korak uz kojeg bi trebale slijediti strukturne reforme, jer jedino one mogu osigurati dugoročnu održivost javnih financija i u srednjem roku vratiti zemlju na razinu investicijskog rejtinga«, napomenuo je Savić.