Zaštićena samo mirovina

HRVATSKI APSURD Ovršni zakon debelo zakida umirovljenike koji će željeti raditi dodatni posao

Jagoda Marić

Ako ovršenik ostvaruje primanje s naslova mirovine može ostvariti samo pravo na ograničenje ovrhe na mirovini, a ne i pravo na ograničenje ovrhe na drugom dohotku, jer za to nema pravni temelj



ZAGREB Građaninu koji prima plaću od primjerice sedam tisuća kuna, u slučaju ovrhe zbog neplaćenih računa, ostaje za život više od 4.100 kuna, dok će mu preostali dio biti ovršen.


Umirovljeniku koji ima mirovinu od tisuću i pol kuna i dodatno radi te ostvaruje drugi dohodak od, primjerice, dvije tisuće kuna, na računu će ostati samo 1.150 kuna za život, dok će mu preostali dio mirovine od 375 kuna kao i cijeli iznos drugog dohotka od dvije tisuće kuna biti ovršen radi naplate duga.


Taj je apsurd posljedica odredbi aktualnog Ovršnog zakona, koji propisuje da je u slučaju građana koji imaju plaće jednake ili veće od prosječne neto plaće od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće, a ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzet je iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće. No, te se odredbe odnose na plaće i mirovine, ali ne i na cijelo mjesečno primanje građanina.




Tu je problematiku dodatno aktualiziralo pitanje zastupnika SDP-a Peđe Grbina upućeno Vladi.


Grbin je iznio slučaj umirovljenika koji ima mirovinu od 1.500 kuna, a »pored navedene mirovine, kako bi mogao preživjeti, jer mu ona nije dostatna, planirao je ostvarivati dodatan dohodak«. U Fini su ga, navodi Grbin u svom dopisu, obavijestili da zakonski nije moguće zaštititi dodatni dohodak, jer se zaštita odnosi samo na mirovinu, dok je dodatni dohodak u cijelosti bio predmet ovrhe.


* Opširnije čitajte u tiskanom izdanju Novog lista…