Prisavlje u problemima

HRT zbog dugova prodaje nekretnine, na bubnju i zgrada Radio Rijeke?

Siniša Pavić

Osim zgrade na riječkom Korzu, u igri su i dubrovačka Vila Dubravka i Vila Čingrija, zgrada koju koristi Ministarstvo pravosuđa i još neki prostori u Zagrebu



ZAGREB Pritisnuti prvostupanjskim poreznim rješenjem u kojem Porezna uprava od HRT-a traži da plati dugovanje za razdoblje od 2004. do 2008. godine u iznosu od preko 400 milijuna kuna, čelnici HRT-a razmišljaju i o opciji da sredstva za plaćanje duga namaknu prodajom nekoliko svojih vrijednih nekretnina. U igri su i zgrada na riječkom Korzu u kojoj su smještena dopisništva radija i televizije, dubrovačka Vila Dubravka i Vila Čingrija, zgrada u Dežmanovom prolazu koju koristi Ministarstvo pravosuđa i prostori u Biankinijevoj ulici u Zagrebu baš kao i garaža na zagrebačkoj Savici.


Sudski spor  


 


Prodaji vrijednih nekretnina pribjeglo bi se uokoliko se sudski spor što ga HRT vodi s PU okonča tako da Prisavlju na naplatu stigne 300 milijuna kuna dugovanja, ono što se dogovorom ili reprogramom nije do sada drugačije riješilo.




Da je prodaja u tom slučaju opcija praktički do jučer je stajalo u dorađenom Planu restrukturiranja HRT-a, onom što ga je Vlada RH već u dva navrata odbijala prihvatiti. No, kako neslužbeno saznajemo, u zadnjoj verziji Plana restrukturiranja koja bi trebala skoro opet pred Vladu, ta opcija i nije službeno navedena. S HRT-a nas uvjeravaju kako prodaja nekretnina jest samo jedna od opcija i za sada ništa više ni konkretnije.



Zgrada na Korzu 24 izgrađena je 1848. godine, autor projekta je arhitekt Anton Deseppi, i bila je okupljalište građanske elite iz sredine 19 stoljeća. Prije desetak godina joj je obnovljena fasada. Spomenik je kulture 1. kategorije.   – U krizi je najgore prodavati – ističe Davorka Budimir Turković, predsjednica posrednika u poslovanju nekretninama pri HGK Rijeka.   Tu istinu ne mijenja činjenica da je u pitanju Korzo. Treba vidjeti i za kakvu namjenu bi se zgrada prodavala, pitanje je i cijene, no pametnijim se umjesto prodaje čini iznaći neki drugi način komercijalizacije prostora, mišljenja je Davorka Budimir Turković. U svakom slučaju HRT i nije pogodio pravo vrijeme za prodaju nekretnina, tim više što ga na to tjera prazan novčanik.


Glasnogovornica HRT-a Dorotea Lazanin Jelenc tako ističe kako je prodaja nekretnina uistinu jedan od modela kojima bi se namaknula sredstva, ali ističe kako se radi prvenstveno o nekretninama koje ne služe u svrhu obavljanja osnovnog posla HRT-a a to je proizvodnja programa. Kako se neslužbeno saznaje, HRT ima takvih nekretnina u vrijednosti od oko 190 milijuna kuna. Tek kada bi se eventualno prodale takve nekretnine koje ne služe za proizvodnju programa, na red bi došle one čije je korištenje neisplativo.


No, ističe Lazanin Jelenci to kako je za bilo kakvu prodaju potrebna suglasnost Nadzornog odbora HRT-a. A u Nadzornom odboru su, kako saznajemo i barem u ovom trenu, skloni samo ocjeni kako je bilo kakva prodaja nekretnina rasprodaja obiteljskog srebra koja se ne smije dogoditi.


Pravo prvokupa  


 


Postoji li uistinu kakav sukob oko mogućnosti da se potreban novac namakne i prodajom nekretnina možda pokaže zajednička sjednica Programskog Vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a zakazana za četvrtak. Na njoj će se otvoriti pristigle ponude na natječaj za izbor dva preostala člana Uprave HRT-a, pa nije nemoguće da je zapravo i samo prihvaćanje Plan restrukturiranja HRT od strane Vlade usko vezano uz to koga će se izabrati.


Kako se saznaje, onda kada je prodaja nekretnina bila u navedena u Planu restrukturiranja uz nju je navodno stajala i opaska kako svaku prodaju mora odobriti Vlada RH, baš kao i to da pravo prvokupa imaju država, županija i gradovi. Pitanje je samo kojim novcem bi i oni trgovali.