Grad: Rijeka
Danas: 17° kiša
Sutra: 7° 12° kiša
19. rujna 2017.
Kontroverzni energetski projekt Republike Srpske može prouzročiti gospodarsku katastrofu za jug Hrvatske

HE Dubrovnik 2: Dolina Neretve postaje neplodna slana pustara?

 Ekoudruge podsjećaju da je dolina Neretve dio tzv. Ramsarskog područja zbog svoje bioraznolikosti / Foto Luko BRAILO
Ekoudruge podsjećaju da je dolina Neretve dio tzv. Ramsarskog područja zbog svoje bioraznolikosti / Foto Luko BRAILO
Autor:
Objavljeno: 14. kolovoz 2012. u 13:06 2012-08-14T13:06:33+02:00

Prvom, dovršenom fazom, alarmiraju ekolozi, neretvanskom se slivu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje koje se već »prevode« u slivno područje rijeke Trebišnjice. Ostvari li se naum o izgradnji HE Dubrovnik 2 Neretva će ostati bez daljnjih dvije milijarde kubika vode godišnje 

Ionako obljubljen u gotovo svakom kutku »Lijepe naše« prvi podpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić priskrbio je sebi još poprilično simpatizera i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Razlog porasta njegovoj popularnosti na jugu Hrvatske jest Čačićev bučno potpisani banjalučki Sporazum s premijerom Republike Srpske (RS) Aleksandrom Džombićem o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik 2. Riječ je o zajedničkom projektu vrijednom 175 milijuna eura, ta hidrolektrana gradit će se uz postojeću Dubrovnik 1 u Platu, proizvodit će 300 megawata struje, a voda će do tog postrojenja u Župi dubrovačkoj dolaziti iz Hidroelektrane »Trebišnjica« novim tunelom dugim 16 kilometara. 

 Gomila dvojba

Iako bi vijest o tolikom ulaganju, u normalnim političko-gospodarsko-socijalnim prilikama, vjerojatno naišla na odobravanje, u konkretnom slučaju uslijedile su brojne reakcije, kako u hrvatskoj javnosti, tako i u susjednoj BiH. Dogovorom o HE Dubrovnik 2 s Banja Lukom Čačić je i ne htijući aktualizirao gomilu dvojba vezanih za megaprojekt »Gornji horizonti« koji već godinama vodi Elektroprivreda Republike Srpske (ERS). 

  No, ako se Čačiću može zamjeriti mnogo toga nikako mu se ne može da je svoj gospodarsko-energetski resor i Hrvatsku elektroprivredu (HEP) preko HE Dubrovnika 2 odjednom uvalio u suradnju s ERS-om i tamošnjim političarima. Začetak dobre političke i gospodarsko-energetske suradnje između Zagreba i Banja Luke izvorno pripada nekadašnjem šefu HDZ-a Ivi Sanaderu. Još tijekom 2006. godine uz, dakako, blagoslov ondašnjeg premijera i šefa HDZ-a, kojega se danas zajedničari trkimice odriču, razgovore o HE Dubrovnik 2, kao južnom dijelu »Gornjih horizonata« u Banja Luci su u dva navrata vodili tadašnji pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić i ondašnji predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. Zajedničari su pokušali te sastanke skriti od javnosti, neuvjerljivo ih demantirajući, pa i po cijenu medijski opjevanog verbalnog duela između tadašnjeg SDP-ova zastupnika Ivice Pančića i Sanadera na aktualnom saborskom satu početkom 2007. godine. 

 Ugrožen akvatorij

No, već potkraj 2006. godine u Trebinju gdje je sjedište Hidroleketrana na Trebišnjici (HET) zagrebački su i energetičari iz RS-a utvrdili okvire HE Dubrovnik 2 koje su, eto, nedavno uobličili spomenuti Džombić i Čačić. S tim da će se pojedinosti o »zajedničkom ulaganju i zajedničkoj tvrtki« za izgradnju tog objekta pojedinosti znati do kraja godine. Valjda će se tada, među ostalim, doznati hoće li tzv. visinska hladna voda koja će iz Hercegovine tunelom stizati do Plata, nakon njezina ispuštanja u Župi dubrovačkoj ohladiti tamošnji i cavtatski zaljev za četiri do osam stupnjeva, kako to već upozoravaju stručnjaci? To bi moglo poremetiti floru i faunu u cijelom župskom zaljevu, opasnost prijeti i cavtatskom akvatoriju, a oba su područja izrazito turistički orjentirana. 

Dirljiva briga HDZ-a

Svjesni značaja doline Neretve i Maolostonskog zaljeva kao iznimnih resursa na kojima se temelji poljoprivreda, ribarstvo i marikultura, a time i egzistencija stanovnika tog kraja, dijelimo zabrinutost građana Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) i nevladinih udruga zbog netransparentno vođenih pregovora predstavnika Vlade RH vezano za hidroenergetski projekt Gornji horizonti (GH). To se, među ostalim, ističe u priopćenju Županijskog HDZ-a čiji je predsjednik Branko Bačić pozvao hrvatsku Vladu da, uz punu tranaspeerentnost spomenutih pregovora i pravodobno izvještavanje javnosti o planovima gospodarenja vodama na tom području, prioritetno osigura zaštitu i očuva bioraznolikost doline rijeke Neretve i Malostonskog zaljeva. 

  Još je dalje otišla Bačićeva stranačka kolegica dožupanica dubrovačko-neretvanska Marija Vučković. Nakon što je vodstvo DNŽ-a podržalo samoorganizirane građane iz Inicijative »Spasimo dolinu Neretve« dožupanica Vučković je sitaknula kako su zahvati HE Dubrovnik 2 i Gornji horizonti »preuranjeni i prejudicirani«. 

  Prema njezinim riječima najprije treba izraditi Okvirni plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom kao i procjene utjecaja na okoliš tih zahvata na čitavom prekograničnom području Hrvatske i BiH. 

  Valja primjetiti da se južnohrvatski HDZ u vezi s Gornjim horizontima napokon probudio. Od prije šest godina kada su Banja Luci nakon dogovora Sanader – Dodik »postavljeni« temelji tom kontroverznom projektu vodstvo te stranke na jugu Hrvatske je mudro šutjelo. Sada, eto, dijele zabrinutost s građanima DNŽ-a udarajući po Milanovićevoj Vladi, usput amnestirajući sebe i svog  bivšeg šefa Sanadera.

  Zašto je toliko problematičan projekt »Gornji horizonti«? Da bi se ostvarilo ulaganje u HE Dubrovnik 2 Hrvatska treba Republici Srpskoj dati suglasnost za nastavak druge faze tog kontroverznog projekta, osobito u dolini Neretve. Taj projekt podrazumijeva tzv. prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, izgradnju triju hidorelektrata (Nevesinja, Dabar i Bileća) s trima tunelima kako bi RS u dogledno vrijemo postala najvećim izvoznikom struje u regiji. Projekt GH je težak oko milijardu i po eura, a uz ERS i HET u njegovu realizaciju je uključena i londonska kompanija Energy Financing Team (EFT) kojom rukovodi kontroverzni srpski tajkun Vuk Hamović, jedan od većih trgovaca strujom u Europi. Prva faza GH-ova spomenutog »prevođenja« voda odnosi se na izgrađeni tunel od Fatničkog polja do Akumulacije Bileća, a od te vode prikupljene u bilećko jezero u ERS-u i HET-u već proizvode nove kilovate električne energije. 

  Tom prvom, dovršenom fazom, alarmiraju ekolozi, neretvanskom se slivu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje koje se već »prevode« u slivno područje rijeke Trebišnjice. Ostvari li se naum o izgradnji HE Dubrovnik 2 Neretva će ostati bez daljnjih dvije milijarde kubika vode godišnje. 

 Manjak vode

Nedvojbeno je da će toliki manjak vode, poručili su Neretvani s nedavnog prosvjednog skupa u Metkoviću, od neretvanske doline stvoriti nepolodnu pustaru u srcu Sredozemlja. Nije, naime, nepoznato da je u dolini Neretve, gdje od poljoprivredne proizvodnje živi više od 40 tisuća stanovnika, uočeno i znanstveno dokazano tzv. zasoljenje, budući da slabi dotoci vode u Neretvi omogućuju ulaz morske vode uzvodno čak do iza Čapljine. Zbog prve faze GH-a, kao i niza drugih elektrana u gornjem toku Neretve Buna, Bunica, Bregava i još 400 manjih i većih pritoka koji pune Neretvu sve češće presušuju. Na to već više godina upozoravaju ekoudruge iz Konjica, Jablanice, Ploča, Metkovića, Čapljine... 

  Gornji horizonti oduzimaju Neretvi vodu iz Popova polja i Trebišnjice, odnosno vode koje su joj pripadale preko Bunice i Bregave. Sve će te vode, sada nakon izgradnje niza energetskih postrojenja, završavati dvostrukim tunelom u HE Dubrovnik kod Plata, kaže Ana Musa iz Ploča, jedna od najpoznatijih ekoaktivistica u dolini Neretve. Zapanjena je činjenicom da je Vlada Zorana Milanovića posredno dala suglasnost RS-u za oduzimanje dodatne dvije milijarde kubika vode godišnje. Podsjeća da je dolina Neretve dio tzv. Ramsarskog područja zbog svoje bioraznolikosti. 

Hrvatska krši niz konvencija

U zaštitu doline Neretve uključila se i Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode (WWF) koja će upozoriti Europsku uniju i međunarodne fianncijske institucije na negativne posljedice projekta Gornji horizonti i predviđenu izgradnju niza hidroelektrana u Istočnoj Hercegovini.
    Plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financira se sredstvima Svjetske banke, napomenula je Irma Popović Dujmović iz WWF-a, naglašavajući kako Hrvatska sudjelujući u tim projektima »krši niz međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti. Među ostalim, i Ramsarsku konvenciju koja Neretvu štiti kao močvarno područje od međunarodne važnosti«.

 

   Stvaramo građansku inicijativu »Spasimo dolinu Neretve«, a od Ministarstva kulture tražimo da konačno dovrši proceduru proglašenja Parka prirode Donja Neretva. O tome sam, još 2005. godine pisala ondašnjem ministru Boži Biškupiću, pa vidite gdje smo danas, zdvojno će Ana Musa. Od hrvatske Vlade tražimo da postupi sukladno Espoo konvenciji kako bi se procijenio utjecaj na okoliš preko državnih granica. Donedavna ministrica zaštite okoliša Mirela Holy je početkom travnja to zatražila od vlasti RS-a, a tri i po mjeseca kasnije g. Čačić dogovara izgradnju HE Dubrovnik 2.

  Žalosno je što se tako ponaša hrvatska Vlada, pa predsjednik Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović mora upozoravati Zagreb da se ne mogu potpisivati takvi sporazumi s entitetskim dužnosnicima. Mnogo ljudi u ovoj zemlji još ne shvaćaju da je projekt GH visokorizičan i opasan, kako za Hrvatsku tako i za BiH. Riječ je o prostoru od Nevesinja do Čapljine, od Metkovića sve do ušća Neretve u Jadransko more, kao i od Bileće i Trebinja do Dubrovnika. Nitko nas neće ušutkati, pa ni g. Čačić, on je samo privremena nevolja, znat ćemo se izboriti za Neretvu koja je vječna, naglašava Ana Musa.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka