Karamarkova lustracija

HDZ nije želio maknuti Tita iz Velike Gorice, Karlovca, Šibenika i Zaprešića

Dražen Ciglenečki

Bivša šefica HDZ-a Jadranka Kosor negira da je itko iz HDZ-a u četiri grada ikad tražio da se preimenuje Titov trg ili ulica. »Da ipak je, o tome bismo sigurno raspravljali na predsjedništvu HDZ-a«, rekla je Kosor



ZAGREB » Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kao ključnu točku programa svoje stranke sve više ističe lustraciju koja će biti provedena nakon smjene vlasti, »koliko je to danas moguće«, a, kako je najavio na tribini u Dubrovniku, »onda ćemo tog zločinca protjerati sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj«. Mislio je, naravno, na Josipa Broza Tita, koji je Karamarkova trajna inspiracija.


  Riječi predsjednika HDZ-a sugeriraju da dosad nije bilo moguće promijeniti nazive hrvatskih ulica i trgova koje nose Titovo ime i da će tek on, kad preuzme vlast, stvoriti pretpostavke za takvo što. Moglo bi se stoga zaključiti da HDZ priprema zakon kojim bi se zabranilo maršalovo ime na pločama s nazivima ulica i trgova, bio bi to svojevrstan – lex Tito. Sasvim je, dakle, moguće da bi HDZ, u slučaju ponovnog dolaska na vlast, posegnuo za takvim zakonskim rješenjem. Međutim, ništa HDZ ni ranije, nakon 1990. godine, nije priječilo da »protjeraju tog zločinca« s ulica i trgova makar u gradovima u kojima je ta stranka gotovo stalno bila na vlasti. Naime, sukladno Zakonu o naseljima, nazive ulica i trgova određuju predstavnička tijela gradova i općina.


 


 Tuđmanova akcija


Poznato je da je Franjo Tuđman devedesetih godina spriječio inicijativu u zagrebačkoj gradskoj skupštini da se preimenuje Trg maršala Tita. Ubrzo poslije Tuđmanove smrti HDZ je izgubio vlast u Zagrebu, pa s Titom, barem što se glavnog grada tiče, nisu više mogli ništa napraviti. Jednako kao ni u, primjerice, Rijeci, Opatiji, Buzetu ili Puli gdje Tito ima svoje trgove i ulice, a HDZ nikad nije obnašao vlast.   Ali, Velika Gorica, Karlovac, Zaprešić i Šibenik su praktično HDZ-ove tvrđave, u kojima su ostale stranke bile na vlasti rijetko ili čak nikad, a Tito se unatoč tome do danas uspio održati u tim gradovima. Zanimalo nas je stoga jesu li možda Ivo Sanader i Jadranka Kosor dok su vodili HDZ zaustavljali inicijative iz stranačke baze koje bi išle za »protjerivanje tog zločinca«. Bivša premijerka to kategorično negira.

  – Prije nego što sam izabrana za predsjednicu HDZ-a bila sam i zamjenica predsjednika i potpredsjednica stranke i mogu reći da nikad nisam čula da bi netko iz HDZ-a u ta četiri grada tražio da se preimenuje Titov trg ili ulica. S obzirom da je to u lokalnoj nadležnosti, nitko nije niti trebao pitati vodstvo stranke smije li promijeniti naziv ulice. Da ipak je, o tome bismo sigurno raspravljali na predsjedništvu HDZ-a, no, ponavljam, takvih inicijativa nije bilo, rekla nam je Jadranka Kosor.


 


 Mogli, da su htjeli


Ključni HDZ-ovi ljudi u Velikoj Gorici, Karlovcu, Zaprešiću i Šibeniku priznali su nam im nitko nije branio da maknu Tita iz svojih gradova. I bez Karamarka se, znači, to mogli učiniti da su htjeli. U Velikoj Gorici HDZ nije bio na vlasti samo između 2005. i 2009. godine, a gradonačelnik je tamo bio i jaki hadezeovac Ivan Šuker. Od 2009. velikogorički gradonačelnik je Dražen Barišić, koji je prošle godine izabran i za šefa gradske stranačke organizacije, ali Trg maršala Tita nije dirao.


  – Zna se procedura, netko treba pokrenuti inicijativu za promjenu naziva trga, mogu to biti građani, udruge, pa i političke stranke, a odlučuje gradsko vijeće. Naziv Trga maršala Tita je, dakle, mogao biti promijenjen, ali nitko to nije predložio. To je cijela istina, naglašava Barišić.   U Zaprešiću se Ulica maršala Tita na Trgu žrtava fašizma spaja na Ulicu bana Josipa Jelačića. Tamo je od 2006. gradonačelnik Željko Turk, kojeg je Karamarko kooptirao u predsjedništvo HDZ-a, a i prije njega ta je stranka participirala u zaprešićkim vlastima.

  – Titova ulica nije promijenjena jer gradsko vijeće nije donijelo takvu odluku, a to nitko nije ni tražio. Nikakvih pritisaka nije bilo, jednostavno u Zaprešiću nitko nije pokrenuo inicijativu za micanje Tita, ističe Turk.


 


 Cjelovit prijedlog


Vrlo slično nam je rekao Ante Kulušić, dugogodišnji predsjednik HDZ-a u Šibensko-kninskoj županiji i nekadašnji član stranačkog predsjedništva, kad smo ga upitali za šibensku Poljanu maršala Tita.   – Nitko nam nije priječio da promijenimo naziv te ulice, ali, nažalost, nitko to nije pokrenuo. Ne znam zašto, ne sjećam se. Ali, ako to netko bude predložio, sigurno će imati moj glas, poručuje Kulušić. U Šibeniku je HDZ kontinuirano na vlasti, uz izuzetak razdoblja između 2009. i 2013. godine.   Karlovcem, pak, neprestano upravlja HDZ, a potpredsjednik stranke Damir Jelić gradonačelnik je od 2007. godine. Jelić priznaje da ga nitko nije sprječio da u gradu na četiri rijeke ukloni Trg Josipa Broza Tita, tvrdi da o tome još razmišljaju.

  – Za razliku od aktualne Vlade i saborske većine, mi ne donosimo odluke preko koljena i bez promišljanja, kao što su oni jednostrano ukinuli saborsko pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu. U Karlovcu radimo na cjelovitom prijedlogu izmjena naziva ulica i trgova, kojim će se riješiti i ovo pitanje, a u skladu s europskim i općecivilizacijskim standardima o osudi svih totalitarnih režima, kazao nam je Jelić.