Aristokratske obitelji bore se s DORH-om

Grof Eltz traži imovinu oduzetu u Kraljevini Jugoslaviji i SFRJ: ‘Do zadnjeg metka bore se protiv mene’

P. N.

Dok postoji mogućnost da se ovaj plijen može raspodijeliti, postoji interes - grof Georg Eltz / Screenshot RTL Potraga

Dok postoji mogućnost da se ovaj plijen može raspodijeliti, postoji interes - grof Georg Eltz / Screenshot RTL Potraga

"Što vam uopće trebaju te šume?", pitali su grofa Georga Eltza kad je u Vukovaru podnio zahtjev za povrat imovine. Eltzovi su bili vlasnici vukovarskoga vlastelinstva od 1736. Agrarnom reformom nakon Prvog svjetskog rata vlastelinstvo je smanjeno i podijeljeno, a 1945. nacionalizirano, pa su se Eltzovi odselili...



“Što vam uopće trebaju te šume?”, to su ga, objašnjava nam grof Georg Eltz – pitali kad je u Vukovaru podnio zahtjev za povrat imovine. Njegovoj plemićkoj obitelji još za Kraljevine Jugoslavije i kasnije, nakon 1945. vlasti su oduzele tisuće hektara polja, šuma i vinograda, javlja RTL u emisiji Potraga.


Dio mu je vraćen, no ogroman dio još nije. Službeno, zbog toga se vode postupci, neslužbeno, lokalni moćnici već su mu rekli da mu zemlju ne misle vratiti. No nije on jedini član nekad poznatih aristokratskih obitelji koje se sada bore s DORH-om da im se vrati stotine milijuna kuna vrijedna imovina.


U Hrvatsku se vratio 90-ih, no  prije 6 godina odlučio je da će mu stalna adresa biti Beč. Dvorac koji je posjedovala njegova obitelj na novčanici je od 20 kuna. Eltzovi su bili vlasnici vukovarskoga vlastelinstva od 1736. Agrarnom reformom nakon Prvog svjetskog rata vlastelinstvo je smanjeno i podijeljeno, a 1945. nacionalizirano, pa su se Eltzovi odselili.




“Nasljednici, unuci bivših vlasnika nekih slavonskih vlastelinstava su građani kao svi drugi ljudi. Država koja funkcionira ne može raditi razliku između jednog prezimena i drugo prezimena”, požalio se grof Georg Eltz, austrijsko-hrvatski poduzetnik.


Protiv mene stoje interesi onih krugova koji danas profitiraju od našeg vlasništva


Georg Eltz nastavio je voditi pravne sporove  za povrat zemljišta koje je započeo njegov otac. Neki od najkompliciranijih postupaka tiču se povrata šumskih posjeda oduzetih obitelji nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je 2 i pol tisuće hektara gospodarske šume. Misli da Hrvatske šume njima dobro gospodare, ali da je prodaja drvne mase loše postavljena. Eltz misli da se postupci ne rješavaju zbog jakih lobija.


Grof Georg Eltz / Screenshot RTL Potraga


Grof Georg Eltz / Screenshot RTL Potraga



“Protiv mene stoje interesi onih krugova koji danas profitiraju od našeg vlasništva. U Vukovaru, u trenutku kad smo prvi zahtjev podnijeli, mislim 2015. godine, meni su lokalni moćnici jasno i glasno rekli da nema veze što stoji u zakonu, da vukovarske šume sigurno nikada neće vratiti. Mislim da je to više pitanje nefunkcioniranja pravne države u nekoj fluktuaciji političkih, povijesnih  i privatnih interesa. Dok postoji mogućnost da se ovaj plijen može raspodijeliti, postoji interes”, objasnio je Eltz.


Interesne skupine ne želi imenovati. Postoji pak  jedna institucija u koju upire prst.


“DORH se bori do zadnjeg metka protiv mene”, rekao nam je Eltz.


Mentalitet lopova


Nije glasnogovornik ostalih obitelji koje traže svoje bivše posjede, ali kaže da nije jedini. Georg Eltz naknadno nam je poslao pisanu izjavu u kojoj kaže: Ima ljudi koji kažu što mu povrat imovine uopće treba? Ovo je pitanje dokaz mentaliteta lopova ili pljačkaša. Meni osobno imovina ne treba, nego povrat  treba državi i Vukovaru.


„U zadnje u vrijeme intenzivirala se uloga DORH-a kao zaštitnika države. Naime, pojavilo se kao sporno pitanje, je li takvim osobama oduzeta za vrijeme socijalističke Jugoslavije ili im je prethodno oduzeta u Kraljevini Jugoslaviji“, objasnio je profesor Frane Staničić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.


DORH u okružnici koje su poslane županijskim odvjetništvima još prošle godine navodi se kako je uočeno u posljednje vrijeme da upravna tijela pogrešno primjenjuju određene odredbe Zakona o naknadi, što ima za posljedicu neosnovanu restituciju javnog vodnog dobra, šuma i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. DORH ukratko kaže kako treba pripaziti na povrat nekretnina oduzetih temeljem odluke AVNOJ-a iz 44., te one oduzete po agrarnim propisima prije Drugog svjetskog rata. Navode se grofovi Eltz, Drašković, Pejačević, Janković, knezovi Thurn und Taxis.


Grof Georg Eltz / Screenshot RTL Potraga


Grof Georg Eltz / Screenshot RTL Potraga



“Ne može se 2019. DORH kao zaštitnik interesa države pozivati na zakone o agrarnoj reformi, jednostavno ne može”, rekao nam je Albin Hotić, zagrebački odvjetnik.


Kako je monarhija nastala prije 101 godinu i čije se razdoblje gotovo i ne spominje na satovima povijesti, postala bitan faktor u upravnim postupcima koje Hrvatska vodi 2019.?


“Kad govorimo o kraljevini Jugoslaviji, radi se o jednom novom pravnom sustavu koji je nastao na razvalinama Prvog svjetskog rata, odnosno austrougarske i spajanjem s kraljevinom Srbije. Na početku država mora obeštetiti ili nagraditi solunske dobrovoljce, razne veterane Prvog svjetskog rata i državi nedostaje dovoljno obradivog zemljišta”, rekao nam je Staničić.


Albin Hotić zastupa brojne stranke u slučajevima povrata oduzete imovine.


Sa stajališta države nebitno je tko je vlasnik koje imovine


“Sada DORH, nepoznato u čijem interesu, kaže nemojte im vratiti, to im je već oduzela Kraljevina Jugoslavija, pa se postavlja pitanje je li to odvjetnik kraljevine Jugoslavije ili Republike Hrvatske”, ispričao nam je Hotić.


Ove primjedbe bivših veleposjednika i njihovih odvjetnika, DORH nije htio komentirati.


“Budući da su postupci pred bilo upravnim tijelima bilo pred sudovima u tijeku, te je podnijet Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne bi, kao stranka u postupcima, davalo izjave”, navodi DORH.


“To su ogromni hektari šuma, vrijednog zemljišta za koje  država misli da ih može spasiti za sebe. Da njima može bolje upravljati nego da se nalazi u vlasništvu šumoposjednika, ali ne mogu spekulirati što država želi ili DORH smatra”, rekao nam je Staničić.


Grof Georg Eltz i novinarka RTL-a / Screenshot RTL Potraga


Grof Georg Eltz i novinarka RTL-a / Screenshot RTL Potraga



Na upit Potrage DORH odgovara:


“Državno odvjetništvo u tim predmetima ima samo status stranke na temelju odredaba Zakona o naknadi za imovinu oduzetu tijekom jugoslavenske komunističke vladavine i nastupa radi zaštite javnog interesa i zaštite zakonitosti”, dodaje DORH.


Sa stajališta države nebitno je tko je vlasnik koje imovine: Hrvatske šume su trgovačko društvo koje gospodari ili bilo koji vlasnik stvarat će dobit ili gubitke. Sa stajališta države je nebitno tko je vlasnik.


“Do sada je pravomoćno vraćeno u vlasništvo ukupno 34.444  hektara  šuma, a prema saznanjima Hrvatskih šuma d.o.o., postupci se vode za još 17.247 hektara, dakle za 0,8  posto ukupne površine kojom gospodare HŠ”, govore u Hrvatskim šumama.


“Hrvatske šume su stručno dobro vođene. Problem je u tome što Hrvatske šume ovo drvo koje proizvode moraju prodati nekim od politike definiranim kupcima koji imaju povlaštene kontingente i koje dobivaju povlaštene cijene. Te cijene su daleko ispod tržišnih cijena i zašto zbog režima nažalost Hrvatske šume gube, ja procjenjujem, oko 100 milijuna eura godišnje od potrebnih prihoda koje bi mogli investirati u šume”, rekao nam je Eltz.


U Hrvatskim šumama kažu kako nemaju točne podatke o broju zahtjeva za povrat jer nisu stranka u tim postupcima, no u odgovoru Potrazi dodaju da se velik dio zahtjeva odnosi na povrat crkvene imovine.


Obitelji Thurn i Taxis također traži velike površine šuma


Obitelji Thurn i Taxis također traži velike površine šuma. Njihovi su bivši posjedi bili u najvećem dijelu na području Karlovačke i Primorsko-goranske županije, najvećim dijelom u Gorskom kotaru. Njihov zagrebački odvjetnik koji ih zastupa kazao nam je da nema dopuštenje obitelji u javnosti iznositi podatke.


“Pravni fakultet u Zagrebu Na državi je da kaže da, to je tvoje ili ne, oprosti nije, da ide na ustavni sud, europski sud, pa će na kraju netko konačno reći da je država u pravu ili moramo pustiti pravnoj državi da svoje odradi”, zaključio je Staničić.


Nisu sve jedinice lokalne samouprave oduševljene što se plemićima vraća jedan od vrjednijih prirodnih resursa. Mnogi misle da šume trebaju ostati u vlasništvu države. I pred onima koji traže povrat i pred DORH-om skupa je i komplicirana forenzika dokumenata. Tko bude imao više novca za  dubinsko istraživanje i vremena za duge postupke dobit će hektare šuma.