Kamate na tržištu novca su ispod 1 posto, a za tvrtke u bankama iznad 5 posto. Prof. dr. Marijana Ivanov ističe da je posljedica rast inoduga, posebice prerađivačke industrije
RIJEKA BDP je konačno porastao, dijelom zahvaljujući i izvozu, a krediti banaka poduzećima padaju. Imamo dakle gospodarski rast bez rasta kredita, pa je pitanje gdje se onda i kako financiraju poduzetnici koji rade, proizvode i izvoze? Kamate na kredite poduzećima u domaćim bankama kreću se oko 5 posto, što su uvjeti među najgorima u Uniji, pa nije čudo da svaka tvrtka koja može pokušava vani proći jeftinije. I kada se naime ukalkuliraju troškovi premije na rizik, koje poslovni subjekti bez obzira koliko bonitetni bili, dijele s državom iz koje potječu, i dalje im se isplati po novac ići izvan zemlje. Posljedica je rast inozemnog duga. S druge strane, banke izdašno financiraju državu, ali i obratno: država se prvi put na tržištu novca pojavila kao ponuditelj, i sve to uz vrlo niske, zanemarive stope. Tako gledamo kako se država i banke »loptaju« jeftinim novcem koji je tvrtkama potpuno nedostupan.
Prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ukazuje kako su praktički cijeli sektori usmjereni na financiranje u inozemstvu. – Iako hrvatski monetarni sustav bilježi trend pada opće razine kamatnih stopa, kamatne stope za poduzeća na kredite u otplati kreću se na razini preko 5 posto godišnje, a nešto su niže tek za novoodobrene kredite u većim i velikim iznosima. Trošak zaduživanja poduzetnika u Hrvatskoj time je još uvijek znatno veći u odnosu na prosjek eurozone, ali i u odnosu na kamatne stope u nestabilnim članicama eurozone. To je cijena koju Hrvatska plaća zbog nesređenih javnih financija i visoke premije rizika, ali i politike očuvanja stabilnosti deviznog tečaja uz koju se HNB odrekao korištenja instrumenata monetarne politike koji bi mogli djelovati na pad domaćih kamatnjaka, a formiranje cijene kapitala za domaće subjekte prepustio učincima većeg ili manjeg inozemnog zaduživanja. Posljedica je novi i daljnji rast ukupnog inozemnog duga, i to, kako u slučaju inozemnog zaduživanja države, tako i u slučaju poduzeća, a u oba slučaja svježi novac održava gospodarstvo na životu ali i izlaže sve domaće ekonomske subjekte novim rizicima.
Značajan rast inozemnog duga u posljednjih godinu dana bilježi prerađivačka industrija te prijevoz i veze, a općenito raste inozemni dug privatnih poduzeća te se smanjuje kod javnih poduzeća. Međutim, gledano kroz stope promjena zaduživanja poduzeća kod domaćih banaka stopa godišnje promjene je negativna, što znači da i dalje postoji pad kreditne aktivnosti prema poduzećima ili u najblažu ruku stagnacija bez vidljivih znakova poboljšanja, tumači Ivanov.
Opširnije u tiskanom izdanju
