Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. siječnja 2020.
Očuvati šume i zdravu hranu

GREEN DEAL Europski zeleni plan šansa je za puste hrvatske oranice, evo zašto

Foto/Goran Ferbezar/PIXSELL
Foto/Goran Ferbezar/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 14. siječanj 2020. u 16:49 2020-01-14T16:49:26+01:00

EK želi smanjiti proizvodnju hrane uzgojene uz pomoć pesticida i poticati lokalni uzgoj uz geslo »s njive na tanjur«. Temeljita reforma, koja bi trebala biti posljedicom EZP-a trebala bi osigurati budućnost našoj posustaloj poljoprivredi

ZAGREB - Ovaj tjedan mogao bi donijeti više informacija o koristima i obvezama koje bi Hrvatska mogla dobiti usvajanjem Europskog zelenog plana (EZP), ali iz Ministarstva poljoprivrede neslužbeno poručuju kako očekuju, uz ostalo, da EZP neće uzrokovati smanjenje proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a te da će omogućiti bolju zaštitu hrvatskih šuma i bolju iskorištenost viškova hrane.

No neovisno o konkretnim očekivanjima, već se sad može zaključiti da je uloga Hrvatske u postizanju Višegodišnjeg financijskog okvira EU (VFO) važna za provedbu EZP-a.

Europska komisija (EK) predstavit će danas u Europskom parlamentu (EP) prve zakonodavne prijedloge EZP-a, ambicioznog i najvažnijeg europskog programa za globalni spas klime, a hrvatska ministrica poljoprivrede govorit će u petak, 17. siječnja, na konferenciji za novinare u Berlinu, u povodu otvaranja Europskoga zelenog tjedna, najveće međunarodne poljoprivredne manifestacije, kojoj je Hrvatska ove godine zemlja partner.

EZP ključni je strateški i politički projekt EK-a, koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen Europskome parlamentu predstavila u prosincu.

Riječ je, kazala je, o »novoj strategiji Europe za svijet«, koja »nudi rast koji neće biti konzumeristički, koji će više skrbiti o prirodi, i više joj vraćati nego što od nje uzima«.

Zelena tranzicija

U sljedećih sedam godina, prema zamisli EK-a, Europa bi u zelenu tranziciju trebala uložiti sedam milijardi eura, s konačnim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do polovine stoljeća. To, međutim, nije ni samorazumljiv ni jednostavan cilj: treba donijeti niz zakona i provesti ih u nacionalnim zakonodavstvima zemalja članica, ali i osigurati pravednu tranziciju, uz kompenzacije, za gospodarstva koja se još uvijek uvelike oslanjaju na prljave industrije.

Prvi od tih zakonodavnih prijedloga EK će predstaviti danas pred Europskim parlamentom (EP) u Strasbourgu.

Kako su najavili iz Službe za medije EP-a, EK će predstaviti »dugo očekivane« zakonodavne prijedloge o Mehanizmu i fondu za pravednu tranziciju s prljavih na čiste energije. Zastupnici EP-a potom će raspravljati o »prijedlozima za pomoć zajednicama u EU pri prijelazu na niskougljično gospodarstvo«.

Kada je Ursula von der Leyen u prosincu pred EP-om prvi put predstavljala EZP, dio njezina govora zvučao je kao namijenjen opustjelim poljoprivrednim dijelovima Hrvatske, ali i ekološki osviještenome dijelu primorske Hrvatske.

»Svatko u Europi može uhvatiti korak s EZP-om, on je šansa za poljoprivrednike od Laponije do južne Italije. Unijet će novi život u ruralne regije, poduprijeti poljoprivrednike koji uzgajaju tradicionalne usjeve, pobrinut će se za prirodno nasljeđe Europe, zaštititi bioraznolikost i oživjeti plavo gospodarstvo.

Trebamo podržati građanske inicijative i mobilizirati cijeli kontinent, od gradonačelnika do svih institucija. EZP je klimatski pakt za građane i sve koji su spremni sudjelovati, kazala je der Leyen.

Tu viziju treba tek razraditi konkretnim mjerama, ali poznato je da EK želi smanjiti proizvodnju hrane uzgojene uz pomoć pesticida i insekticida, poticati lokalni uzgoj i skratiti prijevoz hrane do korisnika, uz geslo »s njive na tanjur«.

Temeljita reforma europske poljoprivrede, koja bi trebala biti posljedicom EZP-a, trebala bi osigurati takvu budućnost proizvodnje hrane, i uistinu se može činiti šansom za posustalu hrvatsku poljoprivredu.

Financijski plan

Provedba i uspjeh Europskog zelenog plana ovisi, međutim, o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) EU od 2021. do 2027, iz kojega se financira više od 90 posto programa u najširem društvenom kontekstu država članica. Ambicija je Hrvatske, kako je najavila vlada, da EU u polugodišnjem mandatu hrvatskog predsjedanja usvoji VFO, pa je jasno kako je i uloga Hrvatske u provedbi EZP-a u tom smislu itekako važna.

Hrvatski dužnosnici nisu još javno govorili o hrvatskim planovima u sklopu EZP-a, ali iz Ministarstva poljoprivrede naš je list doznao da se ozbiljno pripremaju za provedbu EZP-a.

Premda Europska komisija nije još detaljno razradila taj iznimno kompleksan projekt, u ministarstvu očekuju da EZP neće uzrokovati smanjenje novca koji EU izdvaja za europske poljoprivrednike.

Očekuju, također, raznolik pristup uzgoju i očuvanju europskih šuma, jer u nekim zemljama treba pošumljavati, ali u nekim, poput Hrvatske, više čuvati postojeće šume.

U ministarstvu također smatraju da bi u sklopu EZP-a trebalo osmisliti način da se baca manje hrane, u čemu kane sudjelovati vlastitim prijedlozima.

Također, Ministarstvo poljoprivrede priprema konkretne prijedloge za koncept »s njive na tanjur«, koji bi hrvatskim poljoprivrednicima mogao biti itekako koristan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković nedavno je najavila izradu Nacionalnog strateškog plana za izradu Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2021. do 2027. Može se pretpostaviti da će taj dokument sadržavati i spomenute konkretne planove za primjenu EZP-a u Hrvatskoj.

Govoreći na konferenciji »Hrvatska poljoprivreda nakon 2020« u prosincu prošle godine, ministrica Vučković je objasnila kako će Nacionalni strateški plan precizirati provedbu strateških ciljeva povećanja produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivrede, jačanja konkurentnosti te obnove ruralne ekonomije i poboljšanja životnog standarda u ruralnom prostoru.

Sva ta tri strateška cilja poklapaju se s namjerama koje je Ursula von der Leyen iznijela pred EP-om predstavljajući EZP.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.