Kontranapad

GONG traži ocjenu ustavnosti ugovora sa Svetom Stolicom

Hina

Marina Škrabalo iz GONG-a je postavila i pitanje perspektive da se opet podnese zahtjev za ocjenom ustavnosti ugovora sa Svetom Stolicom. Podsjetila je pritom da je Ustavni sud krajem 90-ih donio odluku da se ne smatra nadležnim za procjenu bilo kojeg bilateralnog sporazuma



ZAGREB Nevladine udruge okupljene u Platformu 112 danas su pozdravile odluku Ustavnoga suda o ukidanju Kurikuluma zdravstvenog odgoja ističući da je ona kao obvezu postavila uključivanje zainteresirane javnosti u proceduru donošenja javnih politika, a Marina Škrabalo iz GONG-a postavila je i pitanje perspektive da se ponovno preispita ustavnost ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom.


Odluka Ustavnoga suda, istaknuto je na konferencije za novinare u Kući ljudskih prava, ima puno širi opseg od samog pojedinačnog slučaja i podiže ljestvicu demokratskog političkog odlučivanja i oblikovanja javnih politika jako visoko jer državna tijela prilikom donošenja odluka moraju uključiti zainteresiranu javnost.


»Nama je to iznimno važno jer već godinama naglašavamo važnost kodeksa provođenja kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pri donošenju propisa i drugih javnih politika«, rekla je Sandra Benčić u ime Platforme 112.




Izrazila je nadu da će Vlada i Hrvatski sabor ozbiljno shvatiti poruku Ustavnoga suda i da će se svi propisi, a ne samo njih oko 20-ak posto, donositi u skladu s tom procedurom.


 Platforma 112 naglašava da odlukom Ustavnoga suda nije doveden u pitanje sadržaj niti jednog modula zdravstvenog odgoja, već je ukinuta cijela odluka zbog proceduralnih razloga.


Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. je stoga naglasila da se ne slaže s euforijom udruga koje su postavile pitanje ustavnosti Kurikuluma jer – podsjetila je na riječi predsjednice Ustavnoga suda Jasne Omejec – nužnost provedbe zdravstvenog odgoja u školama uopće nije upitna.


Platforma 112 naglašava i to da je Ustavni sud u svojoj odluci citirao odluku Europskog suda za ljudska prava Folgero protiv Norveške.


Podnositelji zahtjeva u tom su predmetu, pojasnio je Đorđe Gardašević, docent na Katedri za ustavno pravo, bili roditelji, pripadnici jedne građanske udruge, u državi u kojoj se 86 posto populacije smatra pripadnicima službene kršćanske evangeličko-luteranske vjeroispovijesti.


A u odluci Europskog suda, citirao je Gardašević, jasno je izraženo stajalište kako »demokracija ne znači da stajalište većine mora uvijek prevladati. Naprotiv, potrebno je izbjegavati bilo kakve zlouporabe dominantnog položaja…«.


Upravo citiranje te odluke i usvajanje takvih visokih demokratskih standarda od strane Ustavnog suda, smatra Platforma 112, pobija navode predlagatelja da i zdravstveni odgoj mora odražavati katolički odgoj i obrazovanje jer je većina građana u Hrvatskoj te vjeroispovijesti.


Gardašević smatra da će »Kurikulum ići dalje«, a nakon njegova uvođenja, ocjenjuje, Ustavni sud će se »suočiti s potrebom da razrješava pitanje sadržaja pojedinosti Kurikuluma s odredbama Ustava i morat će dati interpretaciju Ustava o ovom vrlo važnom području društvenog i privatnog života«.


Paltforma 112 nada se i da će Ustavni sud načela primijenjana u jučerašnjoj odluci primjenjivati i na ostale propise te i druge prijedloge za ocjenu ustavnosti ispitivati jednakom brzinom i pažnjom, čime bi se, naglašavaju, spriječilo da se ta odluka naknadno percipira kao politički uvjetovana.


Marina Škrabalo iz GONG-a pritom je ustvrdila kako je jučer u javnosti bilo više istupa različitih inicijativa koje su, kako je rekla, stvorile specifično političko okruženje.


»Primjećujemo da postoji jedna snažna, koordinirana i na svaki način impresivna političko-društvena akcija koja povezuje aktere koji su podnijeli zahtjev za ocjenom ustavnosti Kurikuluma s akterima koji idu s inicijativom promjene Ustava u pogledu dodatne konsolidacije pozicije hetereoseksualnog braka i s različitim političkim stranakama, a koje uključuju i mainstream, ali i ekstrem na hrvatskoj desnici. Znači imamo spektar od HDZ-a do Hrasta«, rekla je Škrabalo ocijenivši da se Ustavni sud takvim akcijama treba oduprijeti i dokazati svoju autonomiju i dugoročnu demokratizacijsku ulogu u društvu.


U kontekstu odluke Ustavnoga suda postavila je i pitanje perspektive da se opet podnese zahtjev za ocjenom ustavnosti ugovora sa Svetom Stolicom. Podsjetila je pritom da je Ustavni sud krajem 90-ih donio odluku da se ne smatra nadležnim za procjenu bilo kojeg bilateralnog sporazuma.


Gardašević joj je odgovorio kako Ustavni sud, u ovome trenutku ne može ocjenjivati suglasnost međunarodnih ugovora s Ustavom, te rekao kako o tome treba li se takvo stanje promijeniti treba dobro razmisliti, podsjetivši pritom da Hrvatska uskoro ulazi u Europsku uniju gdje će »biti dosta mogućih prijepora između odredbi nacionalnog prava, ustavnog prava i međunarodnih ugovora«.