Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
18. studenoga 2018.
Unijini izazovi

GODINA OZBILJNIH PROBLEMA Što nakon pet godina članstva u EU čeka našu zemlju u 2018.?

Foto: D. JELINEK
Foto: D. JELINEK
Autor:
Objavljeno: 16. siječanj 2018. u 7:26 2018-01-16T07:26:00+01:00

Već ove godine europski brod mogao bi se ponovo ozbiljno ljuljati. Zemlje članice Europske unije, pa tako i Hrvatsku, u 2018. godini čeka pregršt teških problema, odnosno teških izazova

ZAGREB - Ako je suditi po 2017. godini, Europska unija konačno je uplovila u nešto mirnije vode. No, već ove godine europski brod mogao bi se ponovo ozbiljno ljuljati. Zemlje članice Europske unije, pa tako i Hrvatsku – koja, usput, ove godine obilježava petu obljetnicu otkako je pristupila Uniji – u 2018. godini čeka pregršt teških problema. Odnosno, rječnikom briselske administracije, teških izazova. Ovo su neki od njih, kad je u pitanju Hrvatska i njezina pozicija unutar EU-a.

Schengen

Bit će ovo godina velikih radova: prema najavama ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, Hrvatska namjerava do kraja godine biti tehnički spremna za Schengen, a to podrazumijeva ne samo hrpu posla nego, doslovno, građevinskih radova. Da bi dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije, koja je preduvjet za političku raspravu o ulasku u Schengen, Hrvatska, među ostalim, mora urediti i preostale granične prijelaze na vanjskoj granici. Izvori iz MUP-a tvrde da se radi punom parom, u što su se, navodno, na vlastite oči uvjerili i schengenski evaluatori prilikom zadnjeg posjeta, krajem studenog, kad su na lokacijama nekolicine budućih, Schengenu prilagođenih, graničnih prijelaza, zatekli bagere.

No, ključeve hrvatskog pristupa Schengenu zapravo drži Slovenija, koja bi, zbog hrvatskog nepriznavanja arbitražne presude, mogla blokirati ulazak Hrvatske u Schengen. Po svemu sudeći, dakle, presudne neće biti ni lopate niti bageri, nego umješnost diplomacije.

Eurozona

Hoćemo li, uz Zdravka Marića, imati još jednog ministra financija? Europska komisija predložila je krajem prošle godine uvođenje nove dužnosti u europskoj administraciji – europskog ministra gospodarstva i financija, koji bi, među ostalim, nadgledao i provedbu reformi u državama članicama. Taj je prijedlog dio sveobuhvatne reforme eurozone.

Hrvatska još nije uvela euro, ali to namjerava učiniti pa će se i nje itekako ticati rasprave o reformi eurozone koje će se ove godine voditi među zemljama članicama. Nema sumnje, glavnu riječ pritom će imati Francuska i Njemačka. Kako Pariz i Berlin vide budućnost zajedničke valute, znat će se već u ožujku kad bi francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel trebali predstaviti zajednički prijedlog. Dogovor oko reforme eurozone, međutim, ne treba očekivati već ove godine.

Brexit

Nema Britanije, nema ni para: koliko će manje novca biti u europskom proračunu, koliko ćemo manje novca dobivati iz EU fondova, koliko ćemo, ako ćemo, više uplaćivati u zajedničku kasu? Neki odgovori bit će jasniji tijekom ove godine, ne samo zato što bi se pregovori o Brexitu trebali primaknuti kraju, nego i zbog početka usuglašavanja oko novog EU proračuna, za razdoblje nakon 2020. godine. Zasad je sigurno samo to da će, nakon Brexita, EU u blagajni godišnje imati 12 do 15 milijardi eura manje, a zbog novih politika – obrambene, migracijske, sigurnosne... – trebat će joj desetak milijardi eura više. »Rupa« na prihodovnoj strani proračuna, »rupa« na rashodovnoj strani: nisu to dobre vijesti za neto primateljice EU fondova poput Hrvatsk

Radnici

Kako u isto vrijeme zaustaviti iseljavanje i omogućiti iseljavanje? Na to se, pojednostavljeno, svodi dilema pred kojom će se ove godine naći Vlada Andreja Plenkovića. Onaj prvi dio je jasan; drugi se, pak, tiče Vladina zadatka da nagovori preostale zemlje članice Europske unije da zapošljavaju hrvatske državljane bez dodatnih administrativnih zapreka, poput radnih dozvola. Kada je Hrvatska ušla u EU, 13 zemalja članica zadržalo je ograničenja za zapošljavanje hrvatskih državljana. U međuvremenu je taj popis spao na pet država. Hrvatski građani sada trebaju dozvolu još jedino za rad u Velikoj Britaniji, Austriji, Nizozemskoj, Sloveniji i na Malti. Do sredine ove godine tih pet zemalja mora odlučiti hoće li ukinuti ograničenja za hrvatske radnike. Bilo joj to po volji ili ne, Vlada će se morati pokušati izboriti da se hrvatske državljane tretira jednako kao i sve druge Europljane.

Poljska

S Poljskom ili protiv Poljske? Europska komisija prošlu je godinu završila prijedlogom da se protiv Poljske, zbog navodnog sustavnog kršenja vladavine prava, pokrene članak 7. Lisabonskog ugovora koji, u konačnici, može dovesti do supenzije prava glasa države članice u EU institucijama. Europski »obračun« s Poljskom mogao bi u Hrvatskoj imati sasvim »lokalne« posljedice, i to na odnose dvaju sukreatora vanjske politike, predsjednice i premijera, ako se ne budu uspijevali usuglasiti oko toga kako se Hrvatska treba postaviti prema slučaju Poljske. Dobra je vijest, međutim, što malotko u EU-u ima volje ulaziti u sukobe oko Poljske i s Poljskom pa valja pretpostaviti da će se to pitanje riješiti i prije nego što se pojavi na Vijeću, a to znači i prije nego što se (i) Hrvatska nađe u situaciji da mora odabrati stranu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka