Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 3n
Sutra: 9° 9° 3n
16. studenoga 2018.
Danas u Zagrebu

Francuska ministrica europskih poslova: 'Hrvatska će imati svoje mjesto u obnovljenom Schengenu'

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 6. travanj 2018. u 9:31 2018-04-06T09:31:18+02:00

Već postoji nekoliko »Europa«. I to nije problem sve dok europski proces ostaje trajno uključiv i otvoren. Važno je poštovati činjenicu da neka država članica u određenom trenutku ne želi ili ne može ići naprijed, ali isto tako više nije prihvatljivo sprečavati one koji žele napredovati da to i učine 

U iznimno osjetljivom trenutku u kojem ujedinjenu Europu napušta jedna od njezinih najvažnijih članica očekuje se preustroj Europske unije. Situaciju dodatno komplicira činjenica što će se taj preustroj odvijati u gotovo hladnoratovskom okružju i blokovskom nadmetanju Europe, Amerike, Rusije i Kine. O planiranom preuređenju Europske unije i francuskoj viziji nove, moćnije Europe, ali i o francuskom pogledu na recentno zaoštravanje s Moskvom zbog incidenta u Salisburyju, razgovarali smo s francuskom ministricom europskih poslova Nathalie Loiseau, koja boravi u posjetu Hrvatskoj.

Čini se da je Rusija ponovo podijelila Europu, s obzirom na to da se 19 članica EU-a solidariziralo s Britanijom, koja napušta EU, dok se ostale članice nisu pridružile diplomatskoj akciji izgona ruskih diplomata. Francuska je u prvoj skupini, iako je Francuska bila i među onim europskim zemljama koje su se nadali ublažavanju sankcija Rusiji.

– Europsko vijeće 22. i 23. ožujka jednoglasno je utvrdilo, nakon što je saslušalo Ujedinjenu Kraljevinu, kako je za ovaj čin odgovorna Rusija i da ne postoji uvjerljivo alternativno objašnjenje. Odlučeno je i da će države članice Europske unije koordinirati svoje reakcije. Devetnaest država članica EU-a odlučile su protjerati ruske diplomate sa svojih teritorija, Francuska ih je protjerala četvoricu. Ovime se pokazuje odlučnost Europljana da iskažu solidarnost s Ujedinjenom Kraljevinom, ali i da odgovore na prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti zbog napada kemijskim oružjem, po prvi put u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Vidite da postoji zajednička odlučnost, kao i da države članice, uključujući Francusku, djeluju u duhu odgovornosti. U tom kontekstu održavamo zahtjevan dijalog s Rusijom, kako u pogledu napada za koji je francuski predsjednik 19. ožujka zatražio od predsjednika Putina da rasvijetli situaciju, tako i u pogledu kriza, bilo da se radi o situaciji u Siriji ili u Ukrajini.

Europski »motor«

U jednom se trenutku, osobito nakon pobjede proeuropske politike na predsjedničkim izborima u Francuskoj, činilo da populistički val u Europi posustaje. A onda je na izborima u Italiji, osnivačici EU, na nedavnim izborima ponovno trijumfirao populizam i ekstremizam. Kako se današnja Europa može obraniti od napada populista i ekstremne desnice?

– Populisti iskorištavaju strah europskih građana i ne nude nikakvo rješenje, osim šupljih slogana i naivnih ideja. Kako bismo se od toga obranili, moramo dati građanima priliku da se izjasne i pružiti prave odgovore u sklopu opsežnog procesa obnove Europe koji smo pokrenuli. Upravo je to svrha konzultacija s građanima o Europi koje se od travnja do listopada odvijaju u Francuskoj i u Hrvatskoj, ali i diljem EU-a. Konzultacije omogućuju građanima da izraze svoje brige i očekivanja po pitanju EU-a, da se izjasne o tome za koje europske politike misle da dobro funkcioniraju, a za koje smatraju da ih je potrebno nadopuniti ili reformirati. Time će se, zahvaljujući raspravama koje će se održavati diljem Europe te digitalnim konzultacijama, potaknuti razvoj jedinstvenog zajedničkog javnog prostora u Europi. Što se tiče krajnje desnice, vjerujem da čvrsto moramo braniti naše vrijednosti i naš moto »Ujedinjeni u različitosti«: Europska unija je unija vrijednosti u kojoj nema mjesta rasizmu, antisemitizmu i netoleranciji.

Savezništvo i partnerstvo Pariza i Berlina omogućilo je ujedinjenje Europe. Sve donedavno njemačko-francuski europski »motor« stenjao je i zastajkivao zbog problema i slabosti s kojima se suočavala Francuska, da bi se dolaskom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sve preko noći promijenilo. Sada Francuska čeka da Njemačka riješi svoje unutrašnje probleme. Kakva je budućnost njemačko-francuskog »motora«?

– Sve europske zemlje prepoznaju da se ništa ne događa ako francusko-njemački par nije aktivan. Naravno, one također kažu kako se trebamo pobrinuti da taj naš odnos ne bude isključiv. U tome su u pravu, a ni Angeli Merkel ni Emmanuelu Macronu ne može se prigovoriti da ne surađuju s drugim zemljama. Sada imamo novu njemačku vladu snažnog proeuropskog opredjeljenja. Odmah smo započeli francusko-njemačku suradnju, bilateralno ali i šire, u Europskoj uniji, kako bismo unaprijedili ovu Europu kojoj je to jako potrebno. Postoje mnoge točke u kojima Francuska i Njemačka imaju slična stajališta: stav prema glavnim digitalnim igračima, poreznoj i socijalnoj konvergenciji, direktivi o upućenim radnicima, migracijskim tokovima... Što se tiče eurozone, koalicijski ugovor njemačke vlade potvrđuje potrebu za njezinom reformom u svrhu jačanja eurozone. Radimo na nacrtu zajedničkog plana za Europsko vijeće u lipnju.

Nekoliko »Europa«

Europa s nestrpljenjem očekuje plan obnove Europe. Ambiciozni njemačko-francuski plan preustroja Europske unije, najavljen za prosinački europski sastanak na vrhu, morao je biti odgođen zbog političke nestabilnosti u Njemačkoj. Međutim, predsjednik Macron već je objavio pojedinosti svog plana reforme EU-a. Jesu li se Francuska i Njemačka usuglasile? Kako Francuska vidi budućnost Europske unije?

– Obnova Europske unije uistinu je potrebna. Mnoge europske države su u fazi razočaranja Unijom i na to moramo reagirati. Predsjednik Macron još od svoje izborne kampanje pronosi snažnu i novu viziju za Europu. Upravo je tu volju izrazio s konceptom Europe koja štiti te predlažući suvereniju, ujedinjeniju i demokratskiju Europu. Čuli su ga naši europski partneri. Kako bi se pokrenula takva obnova, predsjednik Vijeća, Donald Tusk, predložio je Europskom vijeću »Program čelnika«, koji će trajati do lipnja 2019. godine uz 13 sastanaka na vrhu i mnogih neformalnih tematskih sastanaka koji će odrediti pravac ovog procesa. Započeli smo s radom. Šefovi država i vlada prihvatili su mnoge ideje koje je predložio francuski predsjednik. Nije, dakle, riječ samo o francusko-njemačkom dogovoru, nego o zajedničkom radu sa svim državama članicama.

Puno se govori o tzv. Europi s više brzina, odnosno Europi različitih stupnjeva integracije. Možete li nam podrobnije objasniti tu ideju?

– Ova ideja ponekad djeluje zastrašujuće, ali Europa se već razvija različitim brzinama. Postoji 19 država u eurozoni, one koje su dio schengenskog prostora, one koje ne sudjeluju u Europi obrane itd. Već postoji nekoliko »Europa«. I to nije problem sve dok europski proces ostaje trajno uključiv i otvoren. Nije riječ o stvaranju zatvorenih krugova koji isključuju druge. Važno je poštivati činjenicu da neka država članica u određenom trenutku ne želi ili ne može ići naprijed, ali isto tako više nije prihvatljivo sprječavati one koje žele napredovati da to i učine.

Ulazak u Schengen prioritetan je cilj aktualne vlade u Zagrebu. Podržava li Francuska proširenje Schengena?

– Mi prije svega želimo reformu schengenskog prostora, koji danas ne funkcionira kako bi trebao. U Bruxellesu su po tom pitanju u tijeku rasprave u kojima sudjeluje i Hrvatska. Taj proces obnove schengenskog prostora trebao bi potrajati još nekoliko mjeseci. U konačnici, Hrvatska u njemu ima svoje mjesto.

Poštovanje arbitraže

Arbitražni spor već dugo opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije. Francuska se ne izjašnjava, iako su Njemačka i Austrija, kao i zemlje Beneluxa, čvrsto uz Sloveniju, odnosno za implementaciju arbitražne odluke koju Hrvatska smatra rezultatom kompromitiranog postupka i zato neprihvatljivom. Što Francuska misli o ovom problemu? Je li riječ o bilateralnom problemu, kao što to tvrdi Zagreb, ili europskom pitanju, kao što uvjerava Ljubljana?

– Arbitražna odluka je donesena. Ona se mora se poštovati. Naravno, to se mora odviti u dijalogu dviju savezničkih i prijateljskih država, članica Europske unije. Teritorijalni sporovi između država članica nisu dobri ni za njih, ni za regiju, niti za Europsku uniju. Nadamo se brzom rješavanju ovog spora.

Kako Pariz vidi budućnost transatlantskih odnosa? Francuski predsjednik jedan je od rijetkih europskih državnika koji je s američkim predsjednikom Trumpom uspostavio relativno dobre odnose, unatoč činjenici da su u mnogim pitanjima na suprotnim stranama, poput, recimo, pitanja klimatskih promjena.

– Predsjednici Macron i Trump redovito razgovaraju, i to otvoreno, kao što saveznici i prijatelji mogu i moraju razgovarati. Predsjednik Macron odlazi u državni posjet Sjedinjenim Američkim Državama krajem mjeseca. Postoje mnoge točke u kojima se slažu, kao što je potreba za nastavkom borbe protiv terorizma, a postoje ponekad i neslaganja o kojima se mogu izjasniti bez prekida suradnje, bilo da se radi o mogućoj odluci SAD-a o uvođenju visokih carina na uvoz čelika i aluminija u Sjedinjene Države iz EU-a, ili pak najavljeni izlazak Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka