Socijaldemokrati (ne)spremni za zaokret

“Flegin manifest” izazvao više bure u javnosti nego u samom SDP-u

Tihana Tomičić

Foto D: KOVAČEVIĆ

Foto D: KOVAČEVIĆ

U Predsjedništvu SDP-a od 17 članova samo su tri odgovorila Gvozdenu Flegi, a jedino je Zlatko Komadina izjavio da smatra da intelektualci imaju obavezu govoriti o tome kako vide razvoj društva, pa i SDP-a, te je praktički podržao Flegu



Bivši ministar znanosti i vanstranački zastupnik s liste SDP-a, dr. Gvozden Flego uputio je Predsjedništvu SDP-a dokument nazvan »Manifest za novi program SDP-a« u kojem traži zaokret u politici SDP-a nakon četiri uzastopna izborna poraza, te predlaže donošenje novog programa SDP-a. To je diglo buru u javnosti, koja je vrlo zainteresirana za raspravu o socijaldemokraciji u Hrvatskoj; također i u bazi i članstvu SDP-a gdje se ovog tjedna puno govori o tome s obzirom da je poznato da jedan dio ljudi u stranci želi povratak SDP-a ulijevo, od Antuna Vujića do Tonina Picule i Zlatka Komadine; no ne i u samom vrhu stranke.


   U Predsjedništvu je od 17 članova samo tri odgovorilo Flegi, a jedino je Komadina izjavio javno da smatra da intelektualci imaju ne samo pravo nego i obavezu govoriti o tome kako vide razvoj društva, pa i SDP-a, te je praktički podržao Flegu. Svi ostali iz vrha stranke ignorirali su dokument jer, prvo, misle da osoba koja nije član stranke i ne može govoriti o tome kako bi trebao izgledati program SDP-a i, drugo, jer tim predsjednika Zorana Milanovića ionako kreira svoje programe za izbore sukladno prilikama i mogućnostima u državi. »Lako je govoriti o zapošljavanju ili bilo čemu što treba učiniti, pitanje je – što se doista može, s ovakvim državnim budžetom. Trebalo bi poslati teoretičare da malo vode firme ili konkretne resore, pa neka onda pokušaju govoriti o mogućem smjeru socijaldemokracije dok moraš štedjeti i rezati na svakom koraku«, rekao nam je jedan član Predsjedništva SDP-a.   

Bauk kruži


Jedini koji se ovih dana o tome javno očitovao iz vrha stranke bio je ministar Arsen Bauk, koji je međutim relativizirao Flegin pokušaj. Kako kaže, on podupire svaki manifest »s obzirom na to da onaj najpoznatiji manifest počinje s jedan bauk kruži, prema tome – bauk demokracije neka kruži strankom, društvom, svima«. Dodao je da svatko može izraziti svoje mišljenje, a da se o razlozima može raspravljati.


   I upravo tako – ne samo o Fleginu dokumentu, koji se očito nikada formalno neće ni naći na dnevnom redu stranačkih tijela, već o općenitom smjeru SDP-a i novom programu stranke, ipak će se prije ili kasnije morati početi razgovarati. Posve sigurno, ta će prilika biti prva naredna izborna konvencija SDP-a, ali ona će uslijediti tek nakon parlamentarnih izbora, najranije za godinu dana. Svojedobno, nakon krize s isključivanjem Slavka Linića, i šef Glavnog odbora SDP-a Josip Leko bio je najavio da će sazvati sjednicu na kojoj će se »pod hitno« morati progovoriti o programu stranke. No, evo to se nije još dogodilo, mada stranka neprestano kipti pod podjelom na novi, Milanovićev, pragmatični SDP s jedne stranke, te ljeviji, socijaldemokratskiji, ali možda i anakroniji SDP onih koji ne podržavaju sadašnje skretanje u neoliberalne vode. Ima li načina da se ta podjela prevlada, ključno je pitanje.




  


Loše se piše


Neki analitičari misle da za to više i nema šanse:


   – Flegin je program, jednostavno rečeno, odviše dobar (i socijaldemokratski), a da bi u sadašnjem SDP-u mogao biti relevantan. Njegova je originalnost, paradoksalno, u povratku na dugu tradiciju, prije svega njemačke socijaldemokracije, od Gothskoga, preko Erfurtskog do Badgodesberškoga programa, u tradiciju programatske odgovornosti spram problema vlastita vremena i sredine. Utoliko su i novine u Fleginu prijedlogu one koje uzimaju u obzir recentna zbivanja u socijalnoj teoriji i socijaldemokratskoj programatici, od ekologije do unutarstranačke demokracije, s posebnim naglaskom na poimanje globalnosti političkoga okvira u kojemu su fundamentalna rješenja uopće moguća – kaže prof. Žarko Puhovski.


   »Ne vjerujem da će ovaj program imati poseban odjek u stranci, jer u njoj je malo onih koje programi uopće zanimaju, a za alternativne programe interes je, bojim se, posebno slab. Možda, ipak, netko iz »riječke skupine«. Ali, valja se nadati da će nova socijaldemokratska generacija imati više smisla za ovo. Inače, loše se piše stranci – i ne samo stranci«, smatra Puhovski.



SDP – PROGRAMSKI MANIFEST


U svom Manifestu Gvozden Flego u uvodu svojim kolegama kaže: »Poštovane članice i članovi Predsjedništva SDP-a, temeljem brojnih rasprava, internih kao i onih na sastanku Glavnog odbora u lipnju 2014., a dijelom i odgovarajući na pismo Novog društva, napisao sam Manifest za novi program SDP-a. Molim da ovaj tekst ne smatrate prijedlogom novog programa SDP-a već jedino pobudom za moguće rasprave o njemu. Tekst je pisan u najboljoj namjeri – da otpočnemo razmišljati i raspravljati o osuvremenjivanju programa rada SDP-a. Potreba za raspravama o promjeni načina našega rada nameće mi se i zbog naših uzastopnih gubitaka izbora kao i zbog nepovoljnih izvještaja Europske komisije o Hrvatskoj. Ako rasprave o novom programu smatrate korisnim, s tekstom radite što god smatrate uputnim – raspravljajte, dopisujte, brišite… Ako ga smatrate nekorisnim i nepotrebnim, molim da zaboravite na njega. Osnove Manifesta nastojao sam usuglasiti s odgovarajućim dokumentima njemačkih, austrijskih, francuskih, europskih socijal-demokrata i socijalista.

UVOD


Svijet 21. stoljeća mijenja se korjenito i strelovito – u područjima rada, poslovanja,politike, komuniciranja, informiranja, istraživanja, poučavanja, političkog organiziranja i djelovanja… nastupaju duboke promjene. Shvaćamo ih kao mogućnosti za drugačije društvo, okrenuto poboljšanju kvalitete života i drugačijih međuljudskih odnosa. Da bi ljudima tog novonastajućeg svijeta mogla biti partner i vodič, socijaldemokratska politika mora iznaći nove sadržaje i nove metode djelovanja. Socijaldemokratska politička opcija treba biti na čelu promišljanja novog i izgradnje drugačijeg društva odnosno elemenata ‘novog društvenog ugovora’. Drugačije društvo treba biti usmjereno zadovoljavanju ljudskih potreba, smanjivanju ogromnih i sve većih socijalnih razlika (u nacionalnim i globalnim okvirima), ono treba biti solidarno i inkluzivno umjesto da bude okrenuto pukom gomilanju novca i proizvodnji (ekstra)profita. U Hrvatskoj je potreba za korjenitim promjenama urgentnija od one na globalnom planu. Hrvatska socijaldemokracija će mijenjati svoju, ali i cjelokupnu hrvatsku politiku, kako bi mijenjala zaostalo društvo. Ona će najviše doprinositi promjeni paradigme hrvatske politike i hrvatske ekonomije.


PRIVREDA – RADNIČKA PARTICIPACIJA


Hrvatska ekonomska politika mora se fokusirati na otvaranje brojnih novih radnih mjesta. Nakon nedavne svjetske financijske krize postalo je razvidno da ‘deregulirano’ tržište prepušteno samome sebi može dovesti do katastrofalnih posljedica za milijune ljudi odnosno da tržište treba biti strategijski regulirano. Privreda treba služiti prije svega javnim interesima i potrebama ljudi. Stalni rast broja siromašnih treba ublažavati fiskalnim mjerama i solidarnim oblicima preraspodjele. Stoga smatramo potrebnim donijeti novu – globalnu i nacionalnu – regulativu za ‘financijsku industriju’. Posebnim mjerama treba puku proizvodnju profita i bankarsko kockanje ljudskim sudbinama preusmjeravatiu novčarske servise za građane i za realnu ekonomiju.

Hrvatski model ekonomskog razvoja je zastario. Socijaldemokracija posebnu pozornost posvećuje ljudima koji žive od plaće te vjeruje da su današnji radni odnosi suradnički, da poslodavaci posloprimac imaju više zajedničkih no suprotstavljenih interesa. Stoga ćemo surađivati sa sindikatima kao i s udrugama poslodavaca i nastojati da obje ‘strane’ djeluju temeljem zajedničkih interesa, a da se u interesnim sukobima ne postupa na nasilan način. U razvijenome svijetu su optimalne poslovne razultate kao i one u međuljudskim odnosima postizala poduzeća u kojima je prakticirana radnička participacija, suodlučivanje o ključnim pitanjima za radnu sredinu.


POLITIKA – DEMOKRACIJA, A NE SLJEDBENIŠTVO


Stranačka politika: hrvatska socijalnademokracija treba nove načine i nove sadržaje djelovanja. Moramo poboljšavati obosmjernu komunikaciju rukovodstva sa članovima i s narodom. Ključnom smatramo unutarstranačku demokraciju. Socijaldemokratska politika je politika okupljanja, a ne razdvajanja, politika pridobivanja, a ne antagoniziranja. Temeljeni na tradiciji racionalizma, socijaldemokrati svoje odluke grade na argumentima i razlozima, a ne na dogmama, na promišljenim i dogovorenim planovima, a ne na bespogovornom sljedbeništvu. Za svoj rad stranka odgovara svojim članovima, ali i cjelokupnoj javnosti jer o našemu djelovanju ovise brojni aspektifunkcioniranja države kao i nama bližeg okruženja. Stoga su nam dragocjeni korektiv (kritička) mišljenja cjelokupnog stanovništva o našemu djelovanju. Reaktivirat i rekonstituirat ćemo naše resorne stručne savjete i pokrenuti rad središnjeg savjeta.

Država: Hrvatsku državu treba decentralizirati, ona treba novu teritorijalnu organizaciju, novu i djelotvornu strukturu državne i lokalne uprave, nov izborni zakon. Postojeći razmjerni sustav jamči maksimalnu ovlast stranaka, a minimalne neposredne utjecaje pojedinaca.


OBRAZOVANJE – PRIMIJENITI STRATEGIJU


Hrvatska treba bezrezervno primjenjivati nedavno donesenu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. O kvalitetnom obrazovanju uvelike ovisi budućnost i vrsnost života pojedinaca, stoga obrazovanje mora biti dostupno svakome, pod jednakim uvjetima.

SOCIJALNA POLITIKA – PROTIV RIGOROZNE ŠTEDNJE


Socijalnu državu shvaćamo kao političku tvorevinu koja solidarno skrbi o egzistencijama građana, a naročito svih vrsta socijalno potrebitih, ali i o uvjetima pod kojima će pojedinci moći zadovoljavati svoje egzistencijalne potrebe. Politika rigorozne javne štednje u mnogim se sredinama nije pokazala učinkovitom, ona redovito pogađa socijalno najranjivije. Socijaldemokracija mora voditi uravnoteženu politiku između pomne socijalne skrbi i društvene učinkovitosti.

MEĐUNARODNA POLITIKA – PODRŠKA REGIJI


Kao najmlađa članica Europske unije, Hrvatska treba ekstenzivnije i promptnije korištenje europskih fondova. Zalažemo se za proširenje EU na nama susjedne zemlje. Našim susjedima i zemljama regije pružamo punu – deklariranu i ekspertnu – podršku u njihovom približavanju standardima EU-a odnosno u njihovim reformama. U regiji djelujemo na uspostavi dobrosusjedskih odnosa.