Brojne delegacije slovenskih i hrvatskih antifašističkih udruga, kao i onih proisteklih iz Domovinskog rata, te načelnici i gradonačelnici iz Istarske i Primorsko-goranske županije, ali i Slovenije položili su vijence ispred memorijalnog muzeja Lipa pamti i spomenika u tom mjestu koje ni danas ne zaboravlja tragediju iz travnja 1944. godine.

Naime, na današnji dan prije 72. godine, podsjetili su govornici tijekom komemoracije Lipa pamti, vojnici nacističke Njemačke iz osvete zvjerski su ubili 269 stanovnika Lipe, među kojima je posebno puno bilo djece. Živote je izgubilo i 19 partizanskih boraca.

Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, naglasio je da su sličnu tragediju doživjela brojna sela diljem Primorsko-goranske županije.

„Rane su s vremenom zaliječene, ali tuga ostaje. Memorijalni muzej je poruka svima da žrtve nisu zaboravljene. Nažalost, mlađi naraštaji nisu dovoljno upoznati s antifašističkom prošlošću, ali na ovom mjestu sada mogu učiti o stradanjima za slobodu, kako se ovakav strašan zločin više nikada ne bi ponovio“, naznačio je Tamarut koji je poručio da će Lipa zauvijek ostati simbol ponosa koji će pronositi istinu o pravednoj borbi i antifašističkoj prošlosti ovog kraja. 

Vilim Malnar, dopredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije podsjetio je na ratne okolnosti, naglasivši da su 1944. godine nacisti na svom krvavom putu od Istre preko Ćićarije do Liburnije ubijali nedužne civile i redom spaljivali sela.

„Vrhunac zvjerstava dogodio se 30. travnja 1944. kada su u nekoliko sati, na najsvirepiji način pobili stanovnike Lipe, a selo opljačkali i spalili“, kazao je Malnar naglasivši da je ljudsko zlo tvrdokorna bilja koja nikne svako malo, u što se Hrvatska uvjerila prije 25 godina, kada su hrvatski branitelji ponovno oružjem morali braniti isto ono za što su i njihovi preci dali svoj život – slobodu.

Malnar stoga apelira na društvo da se oštro suprotstavi ponovnom buđenju neonacizma i neofašizma, ali i reviziji slavne hrvatske prošlosti.

Josip Simčić predsjednik mjesnog odbora Lipa ukazao je na važnost da memorijalni centar i mjesto češće posjećuju najmlađi koji imaju dužnost graditi društvo mira i nenasilja, društvo bez podjela i razlika.

„Mladi moraju reagirati na poruke i simbole mržnje, moraju se boriti protiv nepravde i diskriminacije. Antifašizam je nužnost, ujedno je to i civilizacijska tekovina, a novi naraštaji moraju propagirati i čuvati ideal slobode, solidarnosti i jednakosti“, apelirao je Simčić naglasivši da bez poznavanja prošlosti nema  ni budućnosti.

Matuljski načelnik Mario Ćiković naglasio je da je antifašizam duboko ukorijenjen u ljudima ovog kraja, štoviše to je dio identiteta.

„To nam nitko ne može otrgnuti i stoga želim vjerovati u to da su profašističke, pronacističke i proustaške tendencije kojima zadnje vrijeme svjedočimo samo odraz neznanja i nedostatka opće kulture. Moramo stoga mladima ukazivati na činjenicu da  Hrvatska počiva na antifašističkim temeljima i da su naši preci odigrali neprocjenjivu povijesnu ulogu. Hrvatske 1991. godine ne bilo bez branitelja, kao ni nakon 1945. bez partizana“, istaknuo je Ćiković koji je upozorio na nužnost ukazivanja na pojave radikalnih politika u Hrvatskoj.

Predsjednik primorsko-goranske Županijske skupštine Erik Fabijanić zaključio je komemoraciju u Lipi s glasnom porukom – da Hrvatska ne smije šutjeti:

„Ne možemo prešućivati činjenicu da u Hrvatskoj ima puno ljudi na javnim funkcijama koji pred televizijskim kamerama, iz oportunizma osuđuju sve totalitarne režime. Nakon toga, međutim, odlaze na ustaške derneke. Dakle, derneke istih onih ustaša koji su bili saveznici nacista koji su počinili pokolj u Lipi. Da, Lipa pamti, a mi pamtimo Lipu“, poručio je Fabijanić uz – smrt fašizmu, sloboda narodu.