Na policama hrvatskih trgovina poskupjelo je 40 od 53 osnovna prehrambena artikla. »Nisu proizvođači najveći generatori poskupljenja, trgovci koriste svaku priliku za dizanje cijena«, ističe Mato Brloši
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je da je cijena hrane u svijetu, u usporedbi s 2011. godinom, smanjena za sedam posto. S druge strane, u Hrvatskoj je hrana tijekom prošle godine poskupjela za čak šest posto. Najviše su poskupjeli mliječni proizvodi, te oni od biljnih i životinjskih masnoća koji su u svijetu pojeftinili između 10 i 15 posto.
– Jedan od razloga zašto je hrana u 2012. poskupjela zasigurno leži i u činjenici da je Hrvatska imala jednu od najvećih suša zadnjih godina, smatra predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.
Najskuplje plaćamo bezalkoholna pića, čak 112 posto prosjeka EU, a cijene sokova, mineralne vode, čajeva i kave, u rangu su Švicarske i Švedske, čiji se standard uopće ne može usporediti s našim. I dok primjerice Mađari i Poljaci, koji imaju sličnu kupovnu moć kao i hrvatski građani, imaju cijene hrane u visini 70-ak posto europskog prosjeka, kod nas one iznose 93 posto prosjeka EU. Posebno je zanimljivo da domaći potrošači skuplje od onih iz EU plaćaju ribu, ulje i slatkiše, ali zato još uvijek jeftinije konzumiraju duhanske proizvode.
Osim toga, podsjeća kako su ulazni troškovi proizvodnje u Hrvatskoj daleko veći nego u drugim zemljama, a najbolji primjer su zaštitna sredstva u poljoprivredi koja su kod nas skuplja od 30 do 50 posto u odnosu na druge, daleko razvijenije zemlje, pa čak i zemlje u okruženju. »U takvim uvjetima nije lako proizvoditi i uz to imati isplativ proizvod«, kaže Brlošić.
Najočitiji primjer takve politike su mlijeko i jabuke. Hrvatski farmeri su za mlijeko posljednjih mjeseci u najboljem slučaju dobivali 2,30 kuna, dok je litra svježeg mlijeka na policama stoji gotovo šest kuna. Isto tako, hrvatske se jabuke u nekim trgovinama prodaju i do deset puta većoj cijeni od one koju dobiju proizvođači. »Neki poskupljenja pravdaju većim PDV-om, a činjenica je da usluge i prozvodi nisu pojeftinili ni kada je PDV smanjen za 15 posto u ugostiteljstvu i turizmu«, ističe Brlošić.
Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća u prosječnom hrvatskom kućanstvu 30 posto svih mjesečnih troškova otpadalo je na hranu, danas četveročlana obitelj u Hrvatskoj potroši više od 40 posto svog budžeta samo na hranu. Za razliku od nas prosjek Europske unije je oko deset posto, što pokazuje da je udio troška hrane u potrošnji veći u siromašnjim nego u razvijenijim zemljama.
