Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
21. listopada 2019.
Javnost nezadovoljna

Eksploatacija nafte u Jadranu: Kratkoročna dobit i dugoročna ludost

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 1. studeni 2014. u 17:34 2014-11-01T17:34:00+01:00

Pozivajući vladu da odustane od toga posla, 586 znanstvenika i pojedinaca iz 16 zemalja svijeta tvrde kako naftna i plinska infrastruktura nije kompatibilna s identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze opustiti se i uživati

Odbijanje i sumnjičavost ključne su odlike javne rasprave o crpljenju nafte u hrvatskome dijelu Jadrana, čije je rezultate ovih dana objavilo Ministarstvo gospodarstva. Javna rasprava o crpljenju nafte u Jadranu trajala je od 28. kolovoza do 28. rujna, a zainteresirani su mogli sudjelovati preko internetske stranice Ministarstva gospodarstva.

  Ime javne rasprave komplicirano je i teško razumljivo: »Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Odluci o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu«. Pristiglo je dvadeset mišljenja, od kojih su deset poslale hrvatske i međunarodne ekološke udruge, devet osobnih mišljenja, te jedno koje je potpisalo 586 znanstvenika i pojedinaca iz 16 zemalja svijeta. 

  Protivljenje crpljenju nafte zajedničko je svim tim mišljenjima, s razlikama koje variraju od isključivoga osobnog odbacivanja vođenog strašću i sentimentom, do racionalne sumnje utemeljene na znanstvenim argumentima. Ministarstvo je na svako mišljenje odgovorilo, s tim da su odgovori u mnogo slučajeva identični, objavljeni u obliku cirkularnog pisma. Cjelokupna javna rasprava obuhvaća oko 190 stranica teksta. 
 

Energetski izvori

Pozivajući vladu da odustane od toga posla, znanstvenici i pojedinci iz svijeta tvrde kako »naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilna s identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama«. Nadalje, upozoravaju da je »u prirodi industrije nafte i plina da se nastoji širiti«, a »ljudi koji žive uz obalu osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje«. »Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera...«. Skupina zabrinutih znanstvenika svoj apel zaključuje tvrdnjom kako je eksploatacija nafte i plina iz Jadrana »kratkoročna dobit i dugoročna ludost«. 

TALIJANI NAROČITO ZABRINUTI

Premda je ministarstvo, paradoksalno, predvidjelo da sudionik u javnoj raspravi može svoje mišljenje sačuvati tajnim, svih dvadeset sudionika pristali su da budu objavljena. 586 potpisa iz svijeta stigli su iz 16 zemalja: SAD-a, Norveške, Nizozemske, Kanade, Jemena, Austrije, Francuske, Švicarske, Maroka, Velike Britanije, Irske, Španjolske, Njemačke, Slovenije, Monaka. Među njima su Tom Chou, biomatematičar s UCLA iz Kalifornije, Gregory Roberts, oceanograf iz San Diega, Clara Primante, doktorandica ekologije iz Barcelone i Matjaž Perc sa Sveučilišta u Mariboru. Najviše je potpisa, razumljivo, ipak iz Italije – 490. Uz ostale, potpisali su se geologinja Albina Colella iz Potenze, morski biolog Sergio Guccione iz Pescare, Maria Carla di Francesco, istraživačica mora iz Molisea, morski geolog Agidi Daniele iz Fana... Sve te znanstvenike i institucije, koji su se osobno potpisali navodeći kontakt, zastupa Maria R. D'Orsogna, matematičarka s Instituta za održivost Odjela za biomatematiku znamenitoga kalifornijskog sveučilišta UCLA.

  U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva poziva se na – EU. Tvrdeći kako su »fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije«, ministarstvo navodi procjene Međunarodne agencije za energetiku i EU, koje »govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od prioriteta europske energetske politike«, kaže Ministarstvo. Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara »Dignitea« tvrdi kako projekt »treba odbaciti u cijelosti«. 

 

Utjecaj na okoliš

Mediteranski ured zaklade globalne »World wildlife fund« (WWF) sa sjedištem u Zagrebu upozorava kako »predloženi nacrt Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš nedovoljno detaljno obrađuje tematiku sadržaja strateške procjene«. Naglašavaju kako je nužno procijeniti utjecaj na okoliš svih 29 predviđenih polja za istraživanje, koja pokrivaju cijelo hrvatsko teritorijalno more deset milja od obale. Nije dovoljno, kako je to predviđeno u sadašnjim dokumentima, procjenjivati samo utjecaj svakoga od tih polja pojedinačno. WWF upozorava kako u procjenu utjecaja na okoliš valja uključiti »sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu«, što nije učinjeno. U odgovoru, ministarstvo obećava da će uvažiti obje primjedbe. 

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: JAVNOST NE ZNA ČINJENICE

Javna rasprava pokazala je da javnost nedovoljno poznaje činjenice, ocjena je Ministarstva gospodarstva. »Pogrešno je govoriti o negativnim ili pozitivnim komentarima, s obzirom na to da se dio dobivenih komentara temelji na »znanstvenim istraživanjima« koja su plasirana isključivo kroz medije«, stoji u ocjeni koju je našem listu dostavio glasnogovornik Tomislav Cerovec. 
  Podsjećajući da se nafta i plin u Jadranu »eksploatiraju već četrdeset godina«, ministarstvo kaže kako trenutno s talijanske strane Jadrana radi 38 naftnih bušotina, te stotinjak plinskih platformi u cijelome Jadranu. »Dinamično okruženje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru traje već skoro 70 godina. Gotovo je sigurno da početkom tog razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a okoliš Jadranskog mora ne samo da do danas nije narušen, već se nije dogodio nijedan značajan incident«, kažu u ministarstvu, te naglašavaju kako su »od samog početka procesa postavili najviše ekološke standarde koji se moraju zadovoljiti prilikom istraživanja i eksploatacije«.

  Opsežan komentar dala je i udruga Zelena Istra. Predlažu odgodu »dok se odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnom djelatnošću«, ili smanjenje područja na kojemu se dopušta istraživanje. Predlažu i povišenje naknade za crpljenje nafte i plina sa sadašnjih deset posto na »trideset do osamdeset posto«, te iznose primjedbe na niz konkretnih okolnosti cijeloga posla. U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva tvrdi da postojeći propisi i planovi »mogućnost incidenta spuštaju na najmanju moguću mjeru«, te napominje kako RH i na državnoj i na županijskim razinama ima »Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.