Ekonomisti: Turistički prihod neće spasiti BDP ili deficit

Malo se govori o rashodima, kažu ekonomisti i dodaju da prihodi neće utjecati na poboljšanje gospodarske slike, ali mogu pozitivno djelovati na robnu razmjenu

ZAGREB  Iako je ovogodišnja turistička sezona izuzetno uspješna, a prateće brojke upućuju na to da će se prihodi biti najveći u povijesti, gospodarski analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da sve to ipak neće imati neki veliki učinak na opću gospodarsku situaciju u zemlji.

Tako profesor Željko Lovrinčević smatra da će dobre turističke brojke svakako pozitivne za gospodarstvo, ali da je veliko pitanje u kojoj mjeri zbog brojnih objektivnih faktora.

– Ključno je ovdje koliko će na kraju ostati dobiti tvrtkama koje se bave turizmom, bilo izravno primjerice hoteli ili posredno kao što je prateća industrija. A sve su te tvrtke imale u zadnje vrijeme povećanje troškova, od viših cijena struje i vode pa do većih davanja za naknade jedinicama lokalne samouprave, rekao je Lovrinčević koji smatra da je stavljanje naglaska samo na prihode, dolaske i noćenja odavno zastarjela metoda mjerenja uspješnosti turističke sezone.

S njim se slaže i profesor Ante Babić koji kaže da se previše  priča o brojkama koje govore u ukupnim prihodima u turizmu, a da se istovremeno premalo govori o rashodima.

– Po medijima se vode rasprave hoće li nam turizam ove godine donijeti sedam ili osam milijardi eura, a malo se govori o rashodima i troškovima turističkih tvrtki ili o kratkoj sezoni. Kada se samo malo bolje pogleda dobit trgovačkih poduzeća vidjet ćete da ona nije velika, kao i to da ona pada iz godine u godinu. A dobar dio tih tvrtki je u gubicima, rekao je Babić.

Lovrinčević kaže i da bez obzira na dobre ovogodišnje brojke one neće u većoj mjeri pozitivno utjecati na gospodarske prilike i zbog niske stope povrata na kapital u turizmu.

I Željko Lovrinčević i Ante Babić slažu se da je upitno koliko će od turističkih brojki imati koristi prateća hrvatska industrija, primjerice prehrambena čiji bi se proizvodi trebali više prodavati tijekom sezone.– Teško je utvrditi koliki je zapravo udio domaćih proizvoda u turističkoj potrošnji jer su bilance tih učinaka dosta nepouzdane. Osim toga, ti su lanci povezani u regiji pa se često pod hrvatske prodaju proizvodi koji su proizvedeni u nekoj od zemalja regije, rekao je Lovrinčević. Babić je dodao da veliki konkurenciju domaćim proizvodima u trgovinama čine oni uvezeni iz zemalja EU, a na koje su turisti više navikli.

– Ta je stopa u Hrvatskoj negdje oko tri posto, među ostalim i zbog toga jer sezona traje samo dva mjeseca, tako da vam treba 30 godina da povratite investiciju, rekao je Lovrinčević.  Ni glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ne misli da bi pozitivni trendovi u turizmu mogli imati neki veći učinak na opću gospodarsku situaciju u državi.

– Ne može se očekivati neki veći utjecaj primjerice na rast BDP-a ili smanjenje deficita. Ali ipak će bit nekih koristi kod smanjivanja učinaka nekih vanjskih neravnoteža, primjerice u slučaju robne razmjene s inozemstvom.

Turizam jest naša najvažnija izvozna grana i on je važan zbog osiguranja strane valute potrebne za vraćanje vanjskog duga, ali i za ublažavanje trgovinskog deficita, rekao je Šantić. 