Odlaze u potrazi za boljim uvjetima / NL arhiva
Procjenjuje se da u inozemstvu radi i 20.000 njemačkih liječnika, no oni manjak uspješno nadoknađuju
Egzodus liječnika iz Hrvatske u prve tri i pol godine od ulaska u Europsku uniju svojim je razmjerima sličan onome što su nakon pristupanja EU-u doživjele druge države, poput Poljske ili Češke, dok su neke članice, Rumunjska na primjer, prošle i puno gore. Iz Hrvatske je dosad za boljim životom i uvjetima rada prema podacima Hrvatske liječničke komore otišlo 525 liječnika, što je manje od pet posto ukupnog broja liječnika. Rumunjsku je, prema podacima tamošnje liječničke komore, u prvom desetljeću članstva u EU-u, napustilo čak 30 posto liječnika. Iz države koja ionako ima jedan od najlošijih omjera liječnika i pacijenata u Europi, otišlo je 14.000 liječnika i više od 50.000 medicinskih sestara, a svake se godine stvara novi minus od 500 liječnika. U Rumunjskoj, naime, u sustav godišnje ulazi oko 3.000 diplomiranih liječnika, a oko 3.500 ode iz sustava, dijelom zbog iseljavanja, a dijelom uslijed umirovljenja ili smrti.
Poljska 230
Rumunjska 270
Slovenija 280
HRVATSKA 310
EU 350
Masovan odlazak
Države koje svojim liječnicima ne mogu osigurati ni primanja, niti uvjete rada kakvi postoje u zapadnoeuropskim klinikama, suočavaju se sa stalnim odljevom medicinskog kadra koji ne uspijevaju nadomjestiti ni školovanjem, niti uvozom izvana. Tako je u posljednje četiri godine Bugarsku, nakon početnog vala iseljavanja zabilježenog po ulasku u EU 2004. godine, u ovom desetljeću napustilo više od 1.800 doktora u potrazi za bolje plaćenim poslom. U 2011. godini otišlo ih je više od 500, sljedeće godine 447, u 2013. oko 400, a u 2014. godini još 540. Iseljavanje se istim tempom, kažu u tamošnjoj liječničkoj komori, nastavilo i lani. Za usporedbu, ova država sa sedam milijuna stanovnika ima ukupno 28.000 liječnika, dok ih je u Hrvatskoj 20.000.
Poljska, koja se najčešće ističe kao primjer masovnog odlaska liječnika na zapad, u startu zapravo nije imala veću stopu iseljavanja liječnika od Hrvatske: u prve dvije godine članstva u EU-u, oko 5.000 poljskih liječnika ili oko 4,3 posto, dobilo je certifikate potrebne za rad u inozemstvu. U 2004. godini, samo je u Velikoj Britaniji registrirano 500 novozaposlenih poljskih liječnika ili 30 puta više u odnosu na prethodnu godinu, a do 2007. godine tamo ih je radno mjesto dobilo gotovo 2.000. Trend se nastavio, pa je Britanija od 2000. godine zabilježila dolazak novih 2.200 obiteljskih liječnika iz Poljske. Poljaci očito ne uspijevaju motivirati svoje liječnike na ostanak, jer je broj liječnika koji su dobili dozvolu za rad u drugim EU državama u 2014. godini prešao 25 posto ukupnog liječničkog kadra. Niske plaće iz zemlje tjeraju i češke liječnike – od 1.000 doktora diplomiranih u 2015. godini, 209 je već napustilo zemlju. Iz Mađarske je otišlo oko 5.000 liječnika, a Češku je samo u ovom desetljeću napustilo njih najmanje 4.000.
Katastrofa
Migracije liječnika, međutim, nisu boljka slabije razvijenih europskih država. I njemački liječnici napuštaju svoja radna mjesta u potrazi za boljim uvjetima rada, pa je tako broj njemačkih liječnika u Britaniji s ukupno 383 u 2003. godini, danas narastao na čak 8.000. Procjenjuje se da u inozemstvu, najčešće skandinavskim, britanskim i američkim klinikama, radi gotovo 20.000 njemačkih liječnika. Njemačka međutim uspješno popunjava taj manjak uvozom kadrova, dok istočnoeuropskim državama to ne polazi za rukom. U Rumunjskoj je situacija katastrofalna jer u nekim dijelovima zemlje imaju samo jednog kardiologa na milijun stanovnika, a ruralna područja ostala su bez ijednog liječnika. Poljska je ove godine postala europska država s najmanjim omjerom liječnika i broja stanovnika, sa 230 liječnika na 100.000 stanovnika. Za nijansu je bolja Rumunjska, s omjerom 270 na 100.000, a zatim Slovenija s 280 liječnika na 100.000 stanovnika. U Hrvatskoj je trenutačno 310 liječnika na 100.000 stanovnika, a prosjek EU-a je 350.
