EU pred promjenama, Hrvatska zasad bez radikalne alternative

Reuters

Hrvatska je po pitanju gospodarstva vrlo slična Grčkoj, ali nema dovoljno kritičke svijesti o nužnosti promjena, što nam pokazuju rezultati izbora, kaže politolog Goran Čular. Ne vidim mogućnost da se pod utjecajem izbornog ishoda u Grčkoj nešto slično dogodi u Hrvatskoj, komentira Nenad Stazić (SDP)

ZAGREB  Suzdržano i oprezno reagirala je većina europskih lidera na glatku pobjedu radikalno lijeve koalicije Sirize u Grčkoj, koja je jučer dogovorila savez s desnom strankom Neovisni Grci kako bi osigurala apsolutnu većinu u parlamentu, pa je čelnik Sirize Aleksis Cipras u popodnevnim satima i službeno imenovan premijerom.

Sirizi su nedostajala dva zastupnička mjesta da bi samostalno vodila zemlju – od 300 mjesta u parlamentu, osvojili su 149, dok Neovisni Grci imaju 13. Iako je riječ o strankama čiji se stavovi u mnogim pitanjima razilaze, povezuje ih zajedničko protivljenje međunarodnom programu pomoći od 240 milijardi eura, koji je uvjetovan strogim mjerama štednje.

Ciprasova vlada prva je europska vlada koju vode stranke koje se otvoreno protive politici štednje čijim se glavnim zagovornikom smatra Njemačka i kancelarka Angela Merkel. Njezin je glasnogovornik Steffen Seibert jučer poručio da Njemačka poštuje rezultate izbora u Grčkoj, ali i podsjetio da mjere za provođenje pomoći Grčkoj nisu njemačke, nego europske.

Koliko će EU biti spreman na pregovore, još je otvoreno pitanje. Iz jučerašnjih reakcija europskih dužnosnika može se zaključiti da bi Europska unija mogla biti spremna na produljenje programa pomoći Grčkoj, kao i na razgovore o produljenju roka za vraćanje grčkog duga.

No, oprost dugova, o čemu je Cipras govorio u predizbornoj kampanji, zasad se čini nemogućom opcijom. Strahuje se da bi se time otvorila Pandorina kutija i da bi i druge prezadužene zemlje tražile otpis dugova.

  Iz Europske komisije stigla je, pak, prilično štura reakcija u kojoj ističu da poštuju »suveren i demokratski izbor grčkih birača«, a Komisija je spremna i dalje pomoći Grčkoj da se suoči s reformskim izazovima.  

Na političkom planu, pobjeda Sirize mogla bi potaknuti rast popularnosti sličnih pokreta i stranaka u drugim članicama EU-a, primjerice u Španjolskoj koja ove godine također izlazi na izbore. Među biračima u toj zemlji sve bolje stoji stranka Podemos, osnovana prije svega godinu dana, koja se također protivi štednji.

  Profesor s Fakulteta političkih znanosti Hrvoje Špehar, koji se bavi europskim integracijama, smatra da će se pobjeda Sirize osjetiti posvuda, ali da će se čekati i rezultati »testa« u Grčkoj jer će se »tek za godinu-dvije vidjeti uspjesi ili neuspjesi nove grčke vlade«.

  Prve Ciprasove poteze sa zanimanjem očekuje potpredsjednik Sabora, SDP-ov Nenad Stazić.

  – Pobjeda Sirize je značajan politički događaj. Nisam siguran kako će se reflektirati u ostalom dijelu Europe, na primjer u Španjolskoj. Puno je zemalja doslovce porobljeno. Nekada se porobljavalo druge vojskom, a sada se to radi dugovima. Riječ je o dugovima iz kojih se nemoguće izvući. Nije nemoguće da se u visoko zaduženim zemljama vlast počne valjati ulicama. Ne vidim ipak mogućnost da se pod utjecajem ovakvog izbornog ishoda u Grčkoj nešto slično dogodi u Hrvatskoj. I to ponajviše zbog toga jer su takve političke opcije u Hrvatskoj vrlo nemušto vođene i ne mogu artikulirati svoju politiku. A njihov je neodgovorni populizam jednako opasan kao i radikalna ljevica i desnica. A na svjetskoj je razini potrebna nova filozofija nade i pravednosti koja bi dovela do pravednije raspodjele ukupnog bogatstva, komentirao je Stazić za naš list.  

Više možete pročitati u tiskanom izdanju!