Rezolucija o alkoholu dobila je zeleno svjetlo Europskog parlamenta. Parlamentarci su time poslali signal Europskoj komisiji da što prije izađe s novom Strategijom o alkoholu kojom bi se mjere protiv prekomjernog konzumiranja alkohola ugradile u europske zakone. S obzirom da je Europa kontinent koji najviše pije, što EU godišnje košta preko 150 milijardi eura, Parlament smatra kako je vrijeme za akciju s razine Unije.

– Većina osoba u ovoj prostoriji povremeno popije pivo s prijateljima ili čašu vina nakon jela. To je europski način života i tradicija i nema štetnog učinka na zdravlje. Ova rezolucija se ne bavi time niti želi zabraniti umjereno uživanje alkohola. Njen cilj nije bez posla ostaviti vinare, pivare ili proizvođače boca, već zaštiti skupine najugroženije alkoholom poput djece, mladih, vozača i trudnica. Njihova zaštita je naša politička i moralna obveza, poručila je kolegama prije glasanja eurozastupnica Biljana Borzan.

Izglasana je ponešto ublažena verzija u odnosu na prvi prijedlog Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Parlamenta. Zastupnici zemalja koje su veliki proizvođači vina i piva amandmanima su izbacili odredbu koja kaže da se javnim novcem ni u kom slučaju ne smije financirati oglašavanje i promoviranje alkoholnih proizvoda.

“Države članice su jako ponosne na svoje nacionalne proizvode poput raznih vina, pjenušaca, likera i piva. Neki od njih su simboli regija iz kojih dolaze, poput šampanjca i porta. S obzirom da se regije reklamiraju i promoviraju baš kroz te proizvode, izvršen je pritisak da se ta odredba briše”, pojasnila je Borzan.

Kako bi se zadovoljile neke zemlje poput Austrije i Belgije u kojima je donja granica za konzumaciju alkohola 16 godina, izbrisana je odredba koja traži da se u cijeloj EU minimalna dob podigne na 18 godina. Umjesto toga dodan je odlomak koji traži strožu provedbu nacionalnih zakona koji to pitanje reguliraju.

Prošla je odredba koja traži da se kalorijska vrijednost alkohola jasno označi na pakiranju. Mladi, a pogotovo djevojke, su danas izuzetno osjetljivi na fizički izgled i smatra se da bi ih takve oznake odvraćale od alkoholiziranja. Europska komisija je dan prije glasanja već najavila kako je započela rad na tom prijedlogu i procjeni njegovog učinka.

“Mjere i preporuke u novoj strategiji trebaju biti proporcionalne problemu, a razmjer problema je relativno lako spoznati. Dovoljno je vikendom posjetiti mjesta na koja izlaze mladi ili pročitati crnu kroniku nakon vikenda. Ono što rezolucija traži je razumno i provedivo i ja kao liječnica i roditelj podržavam ovaj dokument”, kazala je Borzan.

Hrvatska je pri vrhu europske crne liste s 200.000 alkoholičara i potrošnjom od preko 12 litara čistog alkohola po glavi stanovnika, dok je prosjek EU 10,9 litara.

Što se predlaže rezolucijom o Alkoholu:

– oznake upozorenja na bocama za trudnice i vozače

– strože provođenje zakona o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima

– micanje trgovina s alkoholom iz blizine škola i sličnih ustanova

– označavanje kalorijskih vrijednosti u jedinici alkoholnog pića

– ograničenja za marketing alkoholnih pića

– porezne mjere kojima bi se regulirala minimalna cijena alkoholnih pića

– učinkovitija kontrola kupnje i dostave alkohola preko Interneta.