Mađarski primjer

EK neće odšutjeti smjenu Vijeća za elektroničke medije: Smijeni li Mirjanu Rakić, Hrvatska ide pred Europski sud

Tihomir Ponoš

Hrvatska bi vjerojatno izgubila spor. Razlog za gubitak spora je razrješavanje regulatornog tijela prije isteka mandata čime je moguće, pokazuje praksa EU suda, narušiti neovisnost tog tijela 



ZAGREB   Razriješi li Sabor članove Vijeća za elektroničke medije prije isteka mandata, Hrvatska bi doista mogla biti tužena Europskom sudu gdje bi vjerojatno izgubila spor. Razlog za gubitak spora je razrješavanje regulatornog tijela, odnosno njegovih članova, prije isteka mandata čime je moguće, kako pokazuje praksa Europskog suda, narušiti neovisnost tog tijela. 


Nekoliko  preduvjeta 


Posljednji takav slučaj Europski sud je zaključio protiv Mađarske u travnju 2014. godine. U središtu spora bio je povjerenik za zaštitu osobnih podataka i njegov mandat. Institucija povjerenika ustanovljena je posebnim zakonom iz 1992. godine, koji je dopunjen 1993., a povjerenik je bio biran na mandat od šest godina. U rujnu 2008. godine za povjerenika je izabran András Jóri i mandat mu je trebao trajati do 2014. godine. Međutim, potrajao je do 31. prosinca 2011. godine, sljedećega dana na snagu je stupio mađarski Temeljni zakon, a istoga dana i novi zakon o nadzornom tijelu, od tada to je Nacionalno tijelo za zaštitu podataka i slobodu informiranja umjesto povjerenika. Za predsjednika Nacionalnog tijela imenovan je Attila Péterfalvi i to na mandat od devet godina.


 Za slučaj je bilo važno i to što mandat povjerenika Jórija nije prestao primjenom odredbe iz zakona koja regulira način prestanka obnašanja dužnosti. Dakle, povjereniku mandat nije istekao, nije ni umro, niti odstupio. Nisu se ispunila ni druga tri moguća preduvjeta za prestanak dužnosti (izjava o sukobu interesa, obvezatno umirovljenje ili obvezatno odstupanje) koja zahtijevaju i odluku parlamenta i to usvojenu dvotrećinskom većinom o razrješenju povjerenika. 


Povreda direktiva 




Europski sud je zaključio da je poštovanje mandata do isteka njegovog trajanja, osim na temelju razloga koji su ozbiljne prirode i koji su objektivno provjerljivi, primarni uvjet njegove neovisnosti. Čak niti promjena institucionalnog okvira nije u očima suda bio razlog za naprasni prekid mandata povjerenika jer promjena institucionalnog okvira »nije razlog koji bi bio usklađen s neovisnošću nacionalnih nadzornih tijela«, a države članice Europske unije slobodne su usvojiti najprikladniji institucionalni model, ali trebaju paziti da ne povrijede neovisnost nadzornog tijela. Zbog svega toga Europski sud presudio je da je Mađarska, okončavši prijevremeno mandat povjerenika, odnosno neovisnog nadzornog tijela, povrijedila Direktivu 95/46/EZ i Mađarskoj naložila plaćanje troškova.