BRUXELLES/ZAGREB  Ekonomska klima u Hrvatskoj u svibnju je poboljšana sedmi mjesec zaredom, dok je na razini Europske unije ostala nepromijenjena, pokazalo je u četvrtak istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u svibnju na 121,6 bodova, što je 1,2 boda više no što je iznosio u travnju. Time je njegov rast nastavljen sedmi mjesec zaredom, pokazuje izvješće EK.

Najizrazitije poboljšanje ozračja zabilježeno je u industriji, uz rast odgovarajućeg indeksa za dva boda, na pet bodova. Blaže je poboljšanje raspoloženja zabilježeno kod potrošača i u sektoru maloprodaje, za po 0,3 boda, na minus 21,7 odnosno 4,3 boda. Pogoršana je pak klima u uslužnom sektoru i u graditeljstvu, uz pad odgovarajućih indeksa za 1,4 odnosno 0,7 bodova, na 11,2 odnosno minus 24,9 bodova.

Na razini Europske unije ekonomska je klima ostala u svibnju nepromijenjena, uz vrijednost indeksa od 106,4 boda, pokazalo je izvješće EK.

Ozračje je poboljšano u maloprodaji, sektoru usluga i u industriji. Odgovarajući indeks za sektor maloprodaje poboljšan je za 3,8 bodova, na 5,4 boda, onaj za sektor usluga porastao je za 1,2 bod, na 11 bodova, a indeks industrijskog sektora uvećan je za blagih 0,4 boda, na minus 2,6 bodova.

Pogoršanje klime zabilježeno je pak u segmentu graditeljstva i među potrošačima, i to od 2,1 odnosno 1,8 bodova. Odgovarajući je indeks u graditeljstvu tako skliznuo na minus 20 bodova, a onaj među potrošačima na minus četiri boda.

U eurozoni je ESI u svibnju također ostao nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec, na 103,8 bodova. Pritom je najviše poboljšano ozračje u maloprodaji, za 2,2 boda, na 1,4 boda, dok je pogoršanje zabilježeno samo među potrošačima, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za 0,9 bodova.

Odvojeno je istraživanje EK o poslovnoj klimi u eurozoni pokazalo blago pogoršanje ozračja u 19-članom gospodarstvu, što se očituje u padu odgovarajućeg indeksa (BCI) za 0,05 bodova, na 0,28 bodova.

Kao razlog u EK ukazuju na pogoršanu procjenu menadžera o dosadašnjim proizvodnim trendovima i o zalihama gotovih proizvoda. Pobooljšana su očekivanja proizvodnje dok je procjena ukupnih i izvoznih knjiga narudžbi ostala nepromijenjena.