Iz EIB-a su poručili kako će za svako kašnjenje u povlačenju novca naplaćivati fiksnu »kaznu« od deset tisuća eura te penale od 0,1 posto na neiskorištena sredstva
ZAGREB Od 2007. do 2011. godine Hrvatska je na raspolaganju imala 668 milijuna eura iz europskih fondova i od toga je povukla tek 42 posto, odnosno 276 milijuna eura, izvijestio je na sjednici Vlade potpredsjednik Branko Grčić. No, uz to Hrvatska je od europskih investicijskih i razvojnih banka zatražila i dobila ukupno oko 18,7 milijardi kuna zajmova, a dosad je ostalo neiskorišteno oko 8,3 milijarde kuna tog novca, vidljivo je to iz Vladinog dokumenta u kojem su izneseni svi podaci o zajmovima u četiri europske banke koje prate investicije i razvoj, pa tako i podaci o tome koliko je tog novca dosad ostalo neiskorišteno. Kad su zajmovi u pitanju iskorištenost od 55 posto nešto je veća nego kod EU fondova. I dok za neke projekte koji traju do 2015. godine ima još vremena za korištenje zajmova upitno je što će biti s onima koji završavaju ove godine, a milijunska sredstva uglavnom miruju. Zato banke koje su ih odbrile prijete naplatom penala.
Postotak korištenja sredstva iz IPA-e, poručio je premijer Zoran Milanović, Vlada mora debelo podići i ako to ne učini značit će da ne radi dobro svoj posao. Što se tiče nekorištenja zajmova koje je Hrvatska sama tražila, premijer je kazao da to neće ni komentirati.
No, ministar financija Slavko Linić otkrio je da je na sastanku s predstavnicima europskih banka koje su Hrvatskoj odobrile spomenutih 18,7 milijardi kuna, Europska investicijska banka (EIB) jasno dala do znanja da će za svako kašnjenje u povlačenju novca naplaćivati fiksnu »kaznu« od deset tisuća eura te penale od 0,1 posto na neiskorištena sredstva. EIB je za projekte u Hrvatskoj odobrio čak deset milijardi kuna zajmova, od čega je iskorištena tek polovica.
