Negativni utjecaj onečišćenja

Dvije trećine ugroženih podzemnih životinjskih vrsta i podvrsta u opasnosti zbog otpada

Hina

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Iz Ministarstva poručuju da je Hrvatskoj do 2020. za zaštitu prirode iz EU fondova dostupno više od 1,7 milijardi kuna kojima će se sufinancirati brojni projekti za povećanje razine zaštite prirode u cjelini, pa tako i krškog podzemlja



Gotovo dvije trećine od 186 ugroženih podzemnih životinjskih vrsta i podvrsta u Hrvatskoj u opasnosti je zbog neke vrste otpada, priopćili su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu prirode, uz napomenu da je zbog male istraženosti špiljske faune negativni utjecaj onečišćenja vjerojatno daleko veći.


Nacionalna Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti smatraju da područje krša zbog sveukupne jedinstvenosti, bogatstva endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te zbog visokog stupnja očuvanosti, predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima.


Državni zavod uspostavlja i vodi Informacijski sustav zaštite prirode Republike Hrvatske (ISZP) u čijem okviru se uspostavljaju tematske baze podataka, među kojima su i CroSpeleo i CroFauna koje će, uz kataloške podatke o vrstama i speleološkim objektima, sadržavati podatke o terenskim opažanjima.




CroSpeleo baza sastoji se od Katastra speleoloških objekata Hrvatske, koji zajednički stvaraju i održavaju Državni zavod za zaštitu prirode i speleološke udruge, te baza literaturnih podataka o speleoloških objektima Hrvatske. U okviru obje sastavnice prikupljaju se podaci o onečišćenju podzemlja.


Izrada tematskih baza i prikupljanje informacija financira se kroz projekt unaprjeđenja kvalitete podatka, prostornih podloga i tehničke infrastrukture ISZP-a, uključujući razvoj i integraciju speleološkog katastra za potrebe učinkovite provedbe programa Natura 2000 u Hrvatskoj.


Trenutno je u postupku formaliziranje suradnje između speleoloških udruga i Državnog zavoda kroz potpisivanje sporazuma o izradi Katastra speleoloških objekata Hrvatske.


Kroz 18 mjeseci prikupljanja podataka o speleološkim objektima definirat će se podaci potrebni za unos objekata u Katastar, metodologija prikupljanja podataka te prava i obaveze korisnika CroSpeleo baze podataka.


Planira se verificiranje podataka za oko 1000 speleoloških objekata, što je okvirno desetina svih do sada istraženih speleoloških objekata u Hrvatskoj.


Iz Ministarstva poručuju da je Hrvatskoj do 2020. za zaštitu prirode iz EU fondova dostupno više od 1,7 milijardi kuna kojima će se sufinancirati brojni projekti za povećanje razine zaštite prirode u cjelini, pa tako i krškog podzemlja.