Oprezno

Držite se datuma dospijeća? Mogu vam zaračunati kamate čak i kad plaćate račune na vrijeme

Portal Novilist.hr

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Platni nalog postaje neopoziv tek u trenutku kad ga je primila banka primatelja, iz čega pak proizlazi da se platna usluga može smatrati namirenom tek u trenutku kad je novac primatelju sjeo na račun



Nije neobično da građanima zaračunaju određenu zateznu kamatu, čak i ako račune plate na sam datum dospijeća. Cijelu zavrzlamu u tekstu na Novac.hr objasnila je Dora Koretić. Njezina prijateljica platila je račun na datum naveden kao datum dospijeća, ali u popodnevnim satima. Zaračunata joj je zatezna kamata od 18 lipa, jer je novac na račun banke prebačen tek sutradan. Dvojba je stoga je li datum dospijeća datum kad je potrebno samo zadati nalog za plaćanje ili je to dan na koji novac treba sjesti na račun.


Za udruge za zaštitu potrošača stvar je jasna: potrošača ne bi trebalo biti briga kad je novac sjeo na račun nekog pružatelja usluge sve dok je uplaćen s datumom dospijeća. Uporište, među ostalim, nalaze u članku 14. Zakona o zaštiti potrošača prema kojem “novčana obveza koju potrošač plaća putem pružatelja platne usluge smatra namirenom s danom kada je pružatelj platne usluge primio od potrošača nalog za plaćanje…”.


Neopozivost naloga


No, Koretić primjećuje kako udruge svojim korisnicima ipak propuštaju citirati i nastavak tog zakonskog članka u čijem nastavku stoji kako se novčana obveza “smatra namirenom s danom kad je pružatelj platne usluge primio od potrošača nalog za plaćanje i kada je taj nalog postao neopoziv, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje platni promet”.




O tome se službeno očitovala i Hrvatska narodna banka: “Da bi se novčana obveza smatrala namirenom, citirana odredba Zakona o zaštiti potrošača traži da se kumulativno ispune dva uvjeta, odnosno da je zaprimljen nalog za plaćanje, ali i da je takav primljeni nalog postao neopoziv.”


Što je neopozivost naloga, pojasnili su u Erste banci.


Na pitanje o neopozivosti naloga pojašnjenje su dali u Erste banci.


Praksa banaka


“Kad banka s nekim korisnikom sklapa Okvirni ugovor o platnim uslugama, u njemu je ugovoren i početak izvršavanja naloga, a korisnik sklapanjem tog ugovora zapravo prihvaća takozvani terminski plan banke. Prema tom terminskom planu, nalog za plaćanje ne može se opozvati nakon što ga je primila banka primatelja, odnosno pružatelj platnih usluga primatelja, odnosno nakon što je isti proslijeđen u međubankovne platne sustave”, pojasnili su za Novac.hr iz Erste banke.


Slična praksa je i u ostalim financijskim institucijama. Platni nalog postaje neopoziv tek u trenutku kad ga je primila banka primatelja, iz čega pak proizlazi da se platna usluga može smatrati namirenom tek u trenutku kad je novac primatelju sjeo na račun.


Ako, primjerice, klijent Erste banke zadaje nalog za plaćanje koji se odnosi na pravnu osobu s računom u istoj banci, tada sredstva uplaćena internetskim bankarstvom do 23.30 sati sjedaju istoga dana, neovisno o danu u tjednu, a ona uplaćena u poslovnici banke sjedaju istog dana ako su uplaćena najkasnije do 19 sati.


Podmiruje li pak korisnik banke neki račun registriran u nekoj drugoj banci, tada sredstva na račun pravne osobe sjedaju istog dana ako su zadani do 15.30 sati, dok se svi nalozi zadani nakon tog roka provode sljedeći radni dan. S tim da prema Nacionalnom klirinškom sustavu, subota, nedjelja i državni praznici nisu radni dani, pojašnjava Dora Koretić u tekstu na Novac.hr.