Vlada se već pomirila s time da će na zaposlene potrošiti 600 milijuna kuna više od plana i to namjerava ugraditi u rebalans proračuna. Tek će studeni pokazati je li uspio Vladin plan o deficitu od 9,8 milijardi
Usporava rast
Proračunski prihodi i dalje su veći nego lani u isto vrijeme, ali »posustaju«, odnosno usporava se njihov rast u odnosu na prošlu godinu. Ako do kraja godine i budu veći od lanjskih, ipak neće biti značajno veći od planiranih kako se to moglo očekivati još sredinom ljeta, čemu su se nadali i u Vladi vjerujući kako bi mogli imati rebalans zbog viška prihoda.
Središnja banka u svome Biltenu strahuje da bi podaci o BDP-u u ovoj godini mogli biti i nešto lošiji od onoga što je ona sama prognozirala u lipnju. Tada je HNB objavio da u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 1,6 posto, a projekcije su govorile da bi u sljedećoj godini rast mogao biti 1,3 posto. Kolike su sada njihove projekcije u HNB-i ne kažu samo ističu da bi rast BDP-a mogao biti nešto slabiji od lipanjskih ocjena, a to je posljedica nastavka negativnih kretanja u području potrošnje kućanstava i investicija, na što upozoravaju i pokazatelji povjerenja potrošača te očekivanja proizvođača. Uz to, nepovoljnije su prognoze i za zemlje koje su Hrvatskoj glavni trgovinski partneri.
Tako je i HNB, u svom najnovijem Biltenu, zaključujući na osnovu proračunskih prihoda u sedam mjeseci, koji su bili 3,6 posto veći od lanjskih, procijenio da bi do kraja godine unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima prihodi mogli biti veći nego što se očekivalo.
Činjenica da su na kraju rujna, odnosno nakon tri četvrtine godine, ukupni prihodi državnog proračuna tek za 1,4 posto veći nego lani, odnosno da su na 74,5 posto planiranog za ovu godinu sugerira da Vlada treba biti zadovoljna ako se prihodi budu kretali oko zacrtanih 108,9 milijardi kuna. No, s obzirom na to da su projekcije napravljene na planiranom rastu od 0,8 posto, ostvarenje plana na prihodovnoj strani, uz pad BDP-a, a govori se i o dva posto, bilo bi za Vladu uspjeh, a puno veće brige očekuju je na rashodima.
Rashodi su za oko 786 milijuna kuna manji nego lani, ali kako je plan bio da budu 3,6 milijardi kuna manji od lanjskih Vlada će u preostala dva i pol mjeseca morati značajno potegnuti da se to dogodi. Plan uglavnom pada na troškovima zaposlenih koji su trebali biti manji za dvije milijarde kuna, odnosno za 1,5 milijarda kuna bez zdravstva.
Smanjiti rashode
U devet mjeseci trošak zaposlenih, bez zdravstvenog sektora, bio je 17 milijardi kuna, što je, suprotno planovima, za oko 180 milijuna kuna više nego lani. Vlada se već pomirila s time da neće postići planiranu uštedu, odnosno da će na plaće i ostala prava zaposlenih potrošiti 600 milijuna kuna više od plana i to planira ugraditi u rebalans proračuna u studenome. Studeni će na kraju pokazati i hoće li to biti dovoljno da Vlada održi svoj plan o deficitu državnog proračuna od 9,8 milijardi kuna što bi trebalo biti i jamstvo da će se poštovati Zakon o fiskalnoj odgovornosti, odnosno da će se udio rashoda u BDP-u smanjiti za jedan postotni poen.
Najznačajnije povećanje prihoda u odnosu na prošlu godinu i dalje se bilježi na porezima. Tako su porezni prihodi u prvih devet mjeseci nešto veći od 47,5 milijarda kuna, što je 3,4 posto više nego lani. Razlika je uglavnom stvorena na PDV-u koji je zahvaljujući povećanju stope sa 23 na 25 posto u proračun donio 29,77 milijarda kuna, što je 1,5 milijardu odnosno 5,5 posto više nego lani. Prihodi od trošarina i dalje su manji od lanjskih, a najvećim je to dijelom zbog trošarina na naftne derivate, odnosno smanjene potrošnje goriva. Na kraju rujna prvi se put dogodilo i da su ukupni prihodi od doprinosa niži od lanjskih i to za oko 140 milijuna kuna, odnosno za 0,5 posto. S obzirom na to da je Vlada smanjila zdravstveni doprinos za dva postotna poena bilo je to za očekivati i ti su doprinosi pali za više od 400 milijuna kuna. Unatoč smanjenju zaposlenosti i povećanju broja nezaposlenih doprinosi za mirovinsko osiguranje porasli su za nešto manje od 300 milijuna kuna, odnosno za 1,8 posto.
U HNB-u sumnjaju u to pa kažu da povećanje rashoda konsolidirane države u prvih sedam mjeseci ove godine upućuje na to da se »u preostalom dijelu godine odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti neće ostvariti«.
Analitičari HNB-a zaključili su da se u ovoj i sljedećoj godini zakon o fiskalnoj odgovornosti može ispoštovati samo uz novo smanjenje rashoda.
To smanjenje Vlada je postigla na materijalnim rashodima koji su u devet mjeseci iznosili 5,7 milijardi kuna što je gotovo pola milijarde kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uz to materijalni su rashodi u devet mjeseci na 63,4 posto planiranih za cijelu godinu i moguće je da na toj stavci država potroši manje od planiranih gotovo devet milijardi kuna. Manja potrošnja može se očekivati i na stavci koja se u proračunu vodi kao ostali rashodi – u devet mjeseci na nju otišlo oko tri milijarde kuna, što je za 11 posto manje nego lani.
