Nedavni izbori u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) kao i prava predizborna kampanja koja im je posljednjih mjeseci prethodila bili su vjerojatno najzanimljiviji u posljednjih 20 godina otkad je ponovno uspostavljen rad Komore. Apsolutni pobjednici ovih izbora bolnički su liječnici koji su gotovo u potpunosti preuzeli upravljanje nad svojim cehovskim udruženjem, a na izbore je ove godine izašlo nešto više od 20.000 liječnika koji su dopisnim glasovanjem birali 148 delegata Skupštine u kojoj je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) osvojila 122 mandata. 

Novom predsjednicom Skupštine HLK imenovana je dr. Ines Strenja Linić, neurologinja iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka koja uvjerava da su u strukturi novog sastava komore jednako zastupljeni predstavnici svih dijelova zdravstvenog sustava, kako to uostalom i organizacijski ustroj Komore predviđa.

– Zar ste mislili da će bolnički liječnici popuniti sva povjerenstva? To je bila jedna od obmana kojima su nas željeli diskreditirali u ovim izborima. Već i samim pogledom na predloženi sastav Izvršnog odbora Komore odnosno predsjednika povjerenstava i članova Izvršnog odbora jasno je da je vodstvo sastavljeno od cijenjenih kolega svih struka kako to organizacijski ustroj Komore i predviđa pa će tako, primjerice, Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu voditi kolega koji radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kolegica iz jedne renomirane privatne poliklinike vodit će Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu izvanbolničku djelatnost, a kolegica stručnjakinja za javno zdravstvo iz HZJZ vodit će Povjerenstvo za javno zdravstvo. Svi liječnici, i primarci, i bolnički liječnici, i općenito liječnici zaposleni u javnom zdravstvu žele promjene u HLK. I svi, dakako, imaju svoje specifične probleme. Međutim, definitivno imamo i zajedničke probleme koji se odnose na položaj lječnika i liječništva, mogućnosti edukacija, napredovanja i tu u predstojećim teškim vremenima moramo biti zajedno. Uvjeravam vas da je 20. lipnja ove godine predsjednik HLK dr. Trpimir Goluža preuzeo odgovornost da vodi u novo poglavlje sve liječnike u Hrvatskoj u što ćete se i uvjeriti već nakon prvih poteza na čelu Komore, ističe dr. Strenja Linić.

Pasivnost Komore

U predstojeće četiri godine novo vodstvo, prema njezinim riječima, od HLK želi stvoriti uglednu i značajnu organizaciju koja će biti izraz volje članstva, organizaciju s jasnim i određenim stavom o svim pitanjima koja opterećuju poziciju liječnika i svim problemima u zdravstvenom sustavu. Osim zalaganja za bolji položaj liječnika, dr. Strenja Linić naglašava da HLK mora participirati u određivanju cijene zdravstvenih usluga, izradi dijagnostičko-terapijskih smjernica, izradi i uvažavanju europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga i standarda te konačno preuzeti organizaciju i vođenja specijalizacija. 

– Izbori za tijela Komore ove godine desili su se u presudnom trenutku za hrvatsko zdravstvo s obzirom na dramatično kadrovsko stanje i sve veći nedostatak liječnika u bolnicama koji je sve evidentniji posebno i zbog odlaska većinom bolničkih liječnika izvan Hrvatske. Sve je veći jaz između poslodavaca koji tvrde da je zdravstveni sustav stabiliziran izlaskom iz riznice i liječnika koji su nezadovoljni što još uvijek nije donesen Kolektivni ugovor u zdravstvu, što su isključeni iz socijalnog dijaloga pa sve do nepotrebnog hitnog donošenja Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju bez uključivanja Komore, a koji prijeti definitivno daljnjom privatizacijom javnog zdravstva. Tu i vidimo problem nedostatnog nametanja Komore koja je cijelo ovo vrijeme samo pasivan promatrač, mada u svojim rukama ima poluge koje mogu utjecati na kreiranje zdravstvene politike, kaže dr. Strenja Linić. 

Socijalni dijalog

Dosadašnje vodstvo Komore, prema njezinom mišljenju, o najbitnijim problemima hrvatskog zdravstva ili se nije oglašavalo ili  je to činilo vrlo sramežljivo birajući stav nezamjeranja političkim moćnicima. Dr. Strenja Linić mišljenja je da se glas Komore morao puno jače čuti kod smanjivanja stope obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto, štrajka bolničkih liječnika, bezrazložnog smjenjivanje pojedinih šefova klinika i uvođenja smjenskog rada koji se pokazao potpunim promašajem. Komora se trebala jasnije usprotiviti i francuskom masterplanu hrvatskih bolnica, zakidanju članova HLK-a u obračunu i isplatama naknada za godišnji odmor, zabrinjavajuće brojnom odlasku liječnika na rad u inozemstvo, nametanju protuzakonitog rada liječnicima i eliminiranju predstavnika liječnika iz kolektivnog pregovaranja o radnim pravima liječnika.

– Nasuprot tomu, komora se bavila sobom, postala je sama sebi svrha, otuđila se od članstva i pretvorila se u okoštali birokratski aparat koji komotno živi od članarinama obveznih članova koje je svela tek na stranke u rješavanju određenih administrativnih obveza. Čak i radno vrijeme Komore određeno je kao rad sa strankama u prijepodnevnim satima osim jednom tjedno, u vrijeme kad većina od nas radi s pacijentima. Naravno, prvi radni dan nakon primopredaje, radno vrijeme je promijenjeno i od sada otvoreno liječnicima od 8 do 20 sati, tvrdi dr. Strenja Linić.

Novo vodstvo Komore kao prioritet vidi i ponovo pokretanje socijalnog dijaloga oko donošenja Kolektivnog ugovora u zdravstvu, a kao veliku prepreku u tome vide  Zakon o reprezentativnosti kojim je Hrvatski liječnički sindikat od prošle godine marginaliziran, a liječnici isključeni iz socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja zbog čega o njihovim pravima pregovaraju drugi. 

– Oko 14.000 hrvatskih liječnika zaposlenih u sustavu zdravstva ne mogu i ne smiju u kolektivnim pregovorima zastupati sindikati čije su članstvo pretežito nezdravstveni djelatnici koji zastupaju stavove liječnika specijalista, sveučilišnih profesora i primarijusa. I ranije smo upozoravali na financijsko podcjenjivanje vrijednosti zdravstvene usluge i nakaradan sustav formiranja tih cijena, stoga ćemo inzistirati na postavljanju jasnih vremensko-kadrovskih normativa i standarda, izradi dijagnostičko-terapijskih smjernica i krajnjoj liberalizaciji prava na dodatni rad liječnika za poslove iz djelatnosti poslodavca, tzv. dvojni rad, mada je baš taj dio zakonodavac unatoč našim primjedbama zadržao u najnovijoj verziji Zakona o izmjenam i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji ide na saborske klupe, upozorava dr. Strenja Linić.

Dežurstvo se ne spominje

Komora, kako dodaje, mora aktivno participirati u kreiranju kompletnog zakonskog okvira, što u tijeku posljednje izrade nacrta izmjenama i dopunana Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, nije bio slučaj. Već ta činjenica, prema mišljenju dr. Strenja Linić, dovoljno govori o tome kako je Komora bila pozicionirana sve ove godine. Tim više, što se nacrtom mijenja više od polovice članaka dvaju temeljnih zdravstvenih zakona, što prema njezinom tumačenju, ukratko znači da se trebalo pristupiti donošenju potpuno novih zakona. 

– Pravo je pitanje što mi u biti želimo: socijalno ili apsolutno profitabilno zdravstvo? I jesmo li mi zdravstveni djelatnici uz pacijente jedini zainteresirani da se ovakav ključan zakon ne usvoji po hitnoj proceduri? Privatnicima će uvijek biti logičan cilj dobit, dok se u javnom sektoru sve što se zaradi treba usmjeravati na poboljšanje usluga građanima. Prema novom prijedlogu bolnice će moći osnivati i fizičke osobe i već samim time se krenulo u otvorenu privatizaciju javnog zdravstva. Dakle privatne bolnice da, ali moraju biti izvan javne mreže. 

Začuđujuća je ustrajnost u prevođenju svih ordinacija primarne zdravstvene zaštite u koncesije i ostavljanje Domovima zdravlja palijativnu skrb, patronažu, sanitet, eventulano kućnu njegu i timove za specijaliziranu preventivnu medicinu kroz dispanzere. Uveden je pojam bolnica koju mogu osnivati i fizičke osobe i trgovačka društva – dok nasuprot tomu uopće nije propisan ustroj kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara, već je predviđeno da će ministar to regulirati posebnim pravilnikom. 

U novom prijedlogu zakona mijenjaju se uvriježeni oblici rada i obavljanja djelatnosti u zdravstvu, a sve pod kapom fleksibilizacije radnog vremena. Pa se tako nigdje ne spominje dežurstvo mada na njima sustav počiva. Dežurstva je s obzirom na postojeću brojnost liječnika i ostalih potrebno zadržati u zakonu i precizno regulirati plaćanje Kolektivnim ugovorom donesenim u suradnji s ovlaštenim predstavnicima liječnika. U zakonu se uvodi i nagrađivanje najkvalitetnijih liječnika, no trenutno je naš stav da je to nemoguće provesti dok se ne uvedu transparentni kriteriji.

Nasuprot tome Ministarstvo zdravlja kao predlagatelj novih zakona nije izradilo i provelo program strukturnih reformi koje bi sustav rasteretilo nepotrebnih zdravstvenih troškova nastalih strukturnom korupcijom i upravljačkim neznanjem. Ukratko, predloženi zakoni će dovesti do urušavanja zdravstvenog sustava kakav poznajemo u Hrvatskoj i koji želimo poboljšati, zaključuje dr. Strenja Linić.