Novi radnici nužno potrebni u građevinarstvu / Foto Sergej DRECHSLER
Ja bih dopustio da se uvozi radna snaga, ali na rok do četiri godine, a da se u tom roku izgradi industrija koja će moći plaćati Hrvatima plaću od koje će moći živjeti, kaže Ljubo Jurčić
ZAGREB – Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora i HGK traže da Vlada dopusti uvoz novih 19 tisuća radnika u 2017. godini, prije svega u graditeljstvu, te turizmu i brodogradnji jer tvrde da domaće radnike, bez obzira na visoku nezaposlenost, za mnoge poslove u tim djelatnostima ne mogu naći. Toliko stranih radnika koliko traže, Vlada im neće odobriti, ali gospodarstvo neće moći rasti bez potrebne radne snage.
Pravi problemi nestašice radne snage prije svega za slabije plaćene poslove zapravo tek počinju jer je Hrvatska jedna od 10 država u svijetu s najstarijim stanovništvom. A računa se da sada svakog tjedna oko 1000 ljudi iseli iz Hrvatske na slobodno radno tržište EU-a, tamo gdje mogu zaraditi barem triput više za sličan posao.
– Hrvatska uvozi radnu snagu od 60-ih godina iz Bosne i Hercegovine, iz zemlje slične kulture pa je lakše rješiv problem integracije. Naravno da je interes poduzetnika uvoziti radnu snagu i tako snižavati nadnice, no ne treba poduzetnicima uvijek podilaziti. U uređenim državama, o uvozu radne snage dogovaraju se zajedno vlada, poslodavci i sindikati. Bez obzira na slobodu kretanja, europske zemlje provode selektivnu imigracijsku politiku. Vode računa da ne dovedu standard zaposlenih u pitanje. Jer, za Hrvatsku nije mala kvota ulaska od 20.000 ljudi godišnje, ističe demograf dr. Anđelko Akrap, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Odlaze obitelji
Akrap govori da se od 1880. do danas iselilo iz Hrvatske oko 2,8 milijuna ljudi, a uselilo oko 1,3 milijuna.
Od 12 najrazvijenijih europskih zemalja, devet njih ima i najbolju demografsku sliku. A niti jedna zemlja ne može imati dugotrajniji, stalni ekonomski rast – uz pad broja stanovnika – kaže Anđelko Akrap.
Akrap najavljuje silne migracije u sljedećih nekoliko desetljeća. Sve su se svjetske revolucije i ratovi dogodili kad je nabujao broj mladih ljudi. Afrika sada ima 1,7 milijardi stanovnika, a do 2100. će imati 4,5 milijardi stanovnika. Zato zapad mora pomagati Africi, govori Akrap.
Naravno, radna snaga košta, troškovi integracije su veliki. Akrap objašnjava da se računa da društvo relativno lako podnosi »uvoz« 10-ak posto od svog ukupnog stanovništva. Doseljavanje oživljava, ne treba ga gledati u negativnom kontekstu, ali troškovi integracije su činjenica.
Nekad su ljudi iz Hrvatske odlazili na privremeni rad u inozemstvo s tendencijom da se vrate. No, danas odlaze cijele obitelji i ne računa se na povratak.
Niske plaće
Dr. Ljubo Jurčić, također profesor Ekonomskog fakulteta, ističe da u Hrvatskoj ima čak i do 300.000 radno sposobnih ljudi koji nisu uključeni u službeni rad, a s druge strane, nedostaje oko 50.000 ljudi koje poslodavci trebaju. Glavni je problem, po njemu, u strukturi i funkcioniranju gospodarstva. Ljudima u Hrvatskoj se ne isplati rad za nisku plaću. To je i talijanski i njemački problem. Neke poslove u Njemačkoj apsolutno Nijemci ne rade. Prvi je problem razvoj gospodarstva koji će organizirati proizvodnju u kojoj će se isplatiti Hrvatima da rade. Temeljni je problem, dakle, struktura gospodarstva. A ona dolazi iz industrijske politike koju Hrvatska nema, napominje Jurčić.
– Uvozom radne snage Hrvatska bi poticala industrije koje imaju malu dodanu vrijednost i ne mogu dati plaću od koje hrvatski građani mogu živjeti. Ja bih dopustio da se uvozi radna snaga, ali na minimalni rok, recimo do četiri godine, a da se u tom roku promijeni struktura gospodarstva, da se izgradi industrija koja će moći plaćati Hrvatima plaću od koje će moći živjeti – kaže Jurčić.
Dakle, ističe, društvena svrha strukture hrvatskoga gospodarstva trebala bi biti u tome da se osiguraju kvalitetna radna mjesta za hrvatsku radnu snagu.
