Dobili mandat pa moraju birati: Ni ravnatelji škola ne mogu biti zastupnici

Arhiva NL

Zakon o sprečavanju sukoba interesa tjera ih  da se  opredijele na kojoj će od dvije funkcije biti.  U  7. i 8. jedinici  to su Kristijan Rajšel i Sandra Krpan

 Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, SDP-ov pravni stručnjak Peđa Grbin reagirao je na napise o pravima saborskih zastupnika, uz objašnjenje da se često krivo tumači da zastupnici, ma koliko vremena proveli u Saboru, svi imaju pravo na šest plus šest mjeseci plaće.

– Pravo na šest mjeseci pune plaće i još šest mjeseci pola plaće na teret poreznih obveznika imaju samo oni zastupnici koji u trenutku redovitog prestanka mandata nemaju radno mjesto i nemaju gdje nastaviti raditi, te su bez prihoda. Takvih je 2011. godine bilo samo 28, dakle oko 20 posto, ističe Grbin. Pitanje je aktualno zbog toga što se smatra da bi u četvrtak na konstituirajućoj sjednici Sabora neki od zastupnika mogli kao zamjene ući u Sabor i nakon samo pola sata zasjedanja ostvariti to pravo, no Grbin ističe da situacija ipak nije tako doslovna. – Prvo, ako se Sabor konstituira i izabere predsjednik, tada se Sabor ipak neće tako brzo raspuštati – ustavni rok za izbor mandatara može trajati najmanje još 120 dana. I drugo, pravo na plaću šest plus šest mjeseci ionako imaju samo oni zastupnici koji nakon raspuštanja ostaju bez radnog mjesta, objašnjava Grbin. Također, nitko ne može ostvarivati dvostruka primanja.– Ako netko tko ima radno mjesto van Sabora postane zastupnik, tada se mora odlučiti koju će plaću primati, kaže Grbin.

Kad su u pitanju zastupnici SDP-a u 7. i 8. jedinici, i neki od onih koje je Ibler odredio da redom po listi uđu kao zamjene za državne dužnosnike koji su sada već morali svoj mandat staviti u mirovanje, isto su u problemu s nespojivošću i morat će odlučiti koje će radno mjesto zadržati: naime, Kristijan Rajšel iz 7. jedinice i Sandra Krpan iz 8. jedinice oboje su ravnatelji škola, što je također nespojivo, te će morati odustati od jedne od tih funkcija i odabrati hoće li biti zastupnici u Saboru (koji može biti raspušten gotovo odmah po konstituiranju) ili će ostati ravnatelji škola, ali ne i zastupnici.

Upravo zbog toga što ova odredba ne proizlazi iz Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor nego iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa u javnosti i postoji toliko dilema oko (ne)spojivosti funkcija te Grbin ističe da su se i unutar Sabora ovih dana vodile konzultacije o interpretaciji tih odredbi.

Naime, po Zakonu o izboru zastupnika izrijekom se navode funkcije koje su nespojive, i tu se ne navode ravnatelji škola, već samo »članovi uprava trgovačkih društava i ustanova u državnom vlasništvu«. Prema tumačenju Peđe Grbina ravnatelje škola Zakon o sprečavanju sukoba interesa zapravo tjera da se oni, vjerojatno u roku od 30 dana, opredijele na kojoj će od dvije funkcije biti. Dakle, faktički također je riječ o nespojivosti funkcija.

Kristijan Rajšel ravnatelj je Srednje škole Vladimir Nazor u Čabru, te načelnik Općine Čabar kao volonter, a Sandra Krpan ravnateljica Osnovne škole Milan Brozović u Kastvu. Ako izaberu ulazak u saborske klupe, tada mogu sa svojim školama potpisati ugovor o tome da ih radno mjesto čeka, no riječ je o radnom mjestu sukladnom njihovoj školskoj spremi, a ne više mjestu ravnatelja jer je za očekivati da tada škola treba preovedti natječaj za novog direktora na puni mandat.

U ovom trenutku nije još poznato hoće li sam SDP riješiti ovu dilemu i promijeniti odluku o zamjenama, ili će Rajšel i Krpan sami odlučivati. Praktički, to se neće znati do samog početka sjednice.