Direktor terminala Brajdica Antonio Passaro platio kaznu od 30 tisuća kuna zbog rada na crno

Passaro je na crno radio nekoliko tjedana, od preuzimanja upravljanja Brajdicom od strane njegove matične tvrtke ICTSI, koja je od Luke Rijeka otkupila 51 posto dionica Jadranskih vrata

RIJEKA Inspektori Državnog inspektorata u Rijeci izrekli su direktoru Adriatic Gate Container Terminala Antoniu Passaru kaznu od 30 tisuća kuna zbog – rada bez radne dozvole. Prema dostupnim informacijama nizozemski državljanin Passaro kažnjen je jer su inspektori rada utvrdili da je s obavljanjem radnih dužnosti na Brajdici započeo prije nego mu je izdana dozvola za rad u Republici Hrvatskoj.

  Iako Državni inspektorat jučer nije ni potvrdio ni demantirao ove navode, Passaro je bez radne dozvole radio u razdoblju od nekoliko tjedana, prilikom preuzimanja upravljanja Brajdicom od strane njegove matične tvrtke ICTSI, koja je od Luke Rijeka otkupila 51 posto dionica Jadranskih vrata. Navodno je Passaro uredno podnio zahtjev za izdavanjem radne dozvole, no raditi je počeo i prije nego li je tom zahtjevu udovoljeno.   

Kaznu platio

Šef kontejnerskog terminala Brajdica jučer nije želio detaljno komentirati cijeli slučaj, iako je bio očit njegov bijes zbog nastale situacije.

  – Mogu samo reći da je točno da sam kažnjen. Tu sam kaznu upravo ovih dana i platio, a onda sam u dogovoru sa odvjetnikom uložio žalbu na rješenje Državnog inspektorata. Postupak je u tijeku i ne mogu javno više reći. Kaznu sam platio kako cijeli terminal ne bi bio blokiran, jer na rješenju točno stoji kako bi u suprotnom ovog ponedjeljka rad cijele Brajdice bio zabranjen i to u razdoblju od mjesec dana. Doista ne bi bilo smisla da zbog mene cijeli prometni pravac, koji je iznimno važan za hrvatsku ekonomiju, bude prekinut i onemogućen u radu, rekao je Passaro.

Iako to nije direktno vezano uz prekršaj iz domene rada na crno zanimljivo je spomenuti kako je filipinska tvrtka ICTS na Brajdici u svega nekoliko mjeseci prekinula nezakonit način rada u nekim segmentima poslovanja, koje su razne inspekcije tolerirale godinama. Primjerice na terminalu više nema uobičajenog pranja kontejnera, ta je djelatnost iseljena na Škrljevo nakon što se godinama obavljala na Brajdici, iako tamo nije bilo riješene odvodnje, a time ni uvjeta zaštite okoliša. Slično je i sa zaštitom na radu. Donedavno nitko na terminalu nije nosio zaštitnu kacigu, a danas je gotovo nemoguće sresti radnika na Brajdici bez šljema. Jednostavno rečeno, zakon je zakon, ali kontrola nije baš uvijek na istoj razini.

  Izricanje kazne Antoniu Passaru zbog rada »na crno« zanimljiv je, no nipošto i jedini slučaj da su čelni ljudi neke domaće kompanije, strani državljani, radili u Hrvatskoj bez potrebnih radnih dozvola. Najpoznatiji takav slučaj zbio se prošle godine u Ini, gdje je dvadeset troje zaposlenika, među kojima i mađarski članovi nadzornog odbora, uprave pa i sam predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott, radilo bez dozvole.   

Kontrola stranaca

Ina je tadašnji rad na crno svojih čelnih ljudi opravdavala »greškom ugledne konzultantske kuće« čije su savjetodavne usluge koristili u procesu dobivanja potrebne radne dozvole. Ta je »greška« trajala više od šest mjeseci, koliko je proteklo od kad je Aldott zasjeo u prvu fotelju Ine do izricanja kazne nacionalnoj naftnoj kompaniji. Ina je na koncu zaigranost svojih konzultanata platila nemalih 1,8 milijuna kuna.

  U slučaju Passaro nedvojbeno je da zakon mora biti poštovan, pa nije isključeno da je kazna za šefa Brajdice opravdana, ali je pritom svakako impresivna ažurnost Državnog inspektorata u kontroli predstavnika stranih investitora u Hrvatskoj, koja uzgred rečeno, ove godine ima manje investicija od jedne Albanije.