ZAGREB Za nešto više od tri tjedna britanski birači odlučit će hoće li Velika Britanija napustiti Europsku uniju. Referendum, koji se održava 23. lipnja, mogao bi imati dugoročne strateške, političke i ekonomske posljedice na EU, ali jedan od prvih, neposrednijih učinaka osjetio bi se na zajedničkom europskom proračunu.

Budu li Britanci glasali za izlazak iz Unije, europski proračun izgubit će dio prihoda jer je Velika Britanija jedna od zemalja koje u EU blagajnu više uplaćuju, nego što iz nje dobivaju. U tom slučaju, otvara se i pitanje hoće li Hrvatska, koja je neto primateljica iz EU proračuna, osjetiti to na iznosima koji su joj na raspolaganju iz europskih fondova.

Manji proračun

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ističe da se neto doprinos Velike Britanije proračunu EU-a razlikuje od godine do godine. Tako je, primjerice, u 2011. godini Britanija uplatila 5,5 milijardi eura više nego što je »povukla«, godinu dana kasnije 7,3 milijarde, u 2013. godini 8,6 milijardi eura…

Prema procjenama britanskih institucija, neto doprinos Britanije lani je, pak, bio oko osam i pol milijardi funti. Kad se u obzir uzme tzv. višegodišnji financijski okvir – sedmogodišnji proračunski plan – u razdoblju od 2007. do 2013. godine konačni britanski neto doprinos bio je 34,1 milijardu eura, računica je eurozastupnice Maletić.

Ivana Maletić ne dvoji da bi se izlazak Britanije iz EU-a odrazio i na prihodima i na rashodima europskog proračuna. »Rashodi bi se umanjili za omotnicu koja je dodijeljena Ujedinjenom Kraljevstvu, a prihodi bi se umanjili za uplate Ujedinjenog Kraljevstva u proračun Europske unije. Ukupan učinak na EU proračun, promatrajući uplate i isplate, bio bi smanjenje proračuna«, ocjenjuje naša sugovornica.

Nova situacija

No, znači li to i manje novca iz EU fondova za Hrvatsku? Ivana Maletić smatra da bi se u tekućem financijskom razdoblju EU proračun prilagođavao novoj situaciji zahvaljujući proračunskim rezervama i nekim drugim rashodima. »Vjerujem da se ne bi korigirale nacionalne omotnice utvrđene u kohezijskoj i poljoprivrednoj politici za razdoblje 2014-2020., ali navedeno bi ovisilo o stanju u cijeloj Europskoj uniji i događanjima vezanim uz migracije, terorizam, nezaposlenost mladih, ekonomsku krizu i ostalo«, ističe Maletić.

Bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić procjenjuje, pak, da bi jedan od financijskih efekata tzv. Brexita bio »bitno manji proračun, pa i manje sredstava za »stup solidarnosti«, odnosno kohezijsku politiku čiji je korisnik i Hrvatska.

– Svaki manjak britanskog doprinosa bi se osjetio, smatra Grčić, iako napominje da utjecaj na Hrvatsku ne bi bio dramatičan. Za njega je stoga važnije to što bi odlazak Britanije imao puno šire izravne i neizravne učinke, jer bi cijela ideja i koncept Europske unije bio duboko uzdrman.