To je zadnji vlak da ne bankrotiramo kao država u cijelosti. Ako ta Vlada ne uspije pitanje je što će biti s državom i sa svima nama. Građani očekuju odlučne političare koji će provesti stvarne reforme, a ne podilaženje socijalnim i društvenim skupinama
Predsjednik HSLS Darinko Kosor u razgovoru za naš list govori o tome što treba napraviti da se popravi gospodarska situacija u Hrvatskoj, te zbog čega je prije četiri godine povukao HSLS iz HDZ-ove Vlade, a sada s tom strankom sklapa predizbornu koaliciju.
– Nakon što sam 2009. izabran za predsjednika HSLS-a naslijedio sam koaliciju s HDZ-om koju je sklopila moja prethodnica Đurđa Adlešić. I u nekoliko sam mjeseci s tadašnjom premijerkom i predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor pokušao dogovoriti novi gospodarski program. Moram priznati da je u prvim mjesecima to nekako išlo. Ona je formirala nezavisnu stručnu komisiju s profesorom Željkom Lovrinčevićem i Sandrom Švaljek koji su napravili dobar gospodarski program kojeg je podržala i tadašnja koalicija. HSLS je čak i prije HDZ-a podržao taj program. No tadašnje je vodstvo HDZ-a procijenilo da provedba tog programa njima nije od političkog interesa. I premijerka Kosor je od toga odustala. U trenutku kada je to napravila mi smo u ljeto 2010. izašli iz Vlade koju je vodio HDZ.
Tko vam jamči da će ova ekipa koja danas vodi HDZ provoditi reforme? – Nema više jamstvenih kartica. Jednom smo ih imali i vidjeli smo kako je to završilo. No treba vjerovati. Ja sam čovjek koji ne gubi nadu da će konačno doći jedna Vlada koja će provoditi stvarne reforme. Nakon izlaska iz koalicije s HDZ-om samostalno smo izašli na državne izbore s vrlo radikalnim gospodarskim programom koji su nezavisni stručnjaci, ali i druge političke stranke, ocijenili kao najbolji. Govorili smo istinu. I valjda zato što smo govorili istinu nismo prošli previše dobro na izborima iako smo imali četvrti najbolji rezultat od svih stranaka. U Hrvatskoj je teško govoriti istinu jer ako to radiš onda te birači kazne umjesto da te nagrade. Od sporazuma koji smo potpisali s novim vodstvom HDZ-a očekujem da se već sada počnemo pripremati za preuzimanje vlasti iako su izbori tek za godinu i nešto dana. Sigurno je naime da će Kukuriku koalicija izgubiti izbore jer nisu imali hrabrosti provesti svoj Plan 21.
Što mislite o ovoj poplavi referenduma? – Treba doraditi zakon. Ne može svakih mjesec dana biti referendum. Ali nikako tako da se potpisi mogu skupljati samo u određenim uredima. To bi bila potpuna diskriminacija. Ne znam kome je to uopće palo na pamet. Ali da se točno zna za što se mogu skupljati potpisi, a za što ne mogu to bi trebalo točno propisati
Uostalom i jedan od njegovih kreatora Radimir Čačić rekao je da je taj plan mrtav. Pogrešno je da se programi slažu tek kada se vlast osvoji. HSLS je na poziv HDZ-a ušao u tu koaliciju, mi se nikome nismo nudili. A pozvao nas je isključivo zbog našeg gospodarskog programa otprije tri godine da zajednički napravimo novi za 2016. godinu. I da zajednički provedemo sve bitne reforme u prvih šest mjeseci nove Vlade. Znači ono što nismo uspjeli s Jadrankom Kosor i poslije sami na državnim izborima, sada na poziv vodstva HDZ-a želimo pokušati u novoj Vladi u sljedećem mandatu. To je važno radi svih građana, a ne zbog političkih stranaka. To je zadnji vlak da ne bankrotiramo kao država u cijelosti. Jer nama je potrebna Vlada koja je spremna povući takve poteze koji neće možda svi biti popularni kako bi se spasila Hrvatska. Na našu buduću Vladu s HDZ-om gledam kao na zadnju šansu Hrvatske i svih hrvatskih građana. Ako ta Vlada ne uspije pitanje je što će biti s hrvatskom državom i sa svima nama. Dosad su sve Vlade podilazile socijalnim i društvenim skupinama. Predsjednik HDZ-a jasno je rekao da se zauzima za kriterij struke i za provedbu svih reformi u prvih šest mjeseci. I da će zajedno sa stručnjacima HSLS-a raditi na izradi zajedničkog gospodarskog programa. Jasno je da naša koalicija nije svjetonazorska već prava gospodarska koalicija.
Stručnjaci HSLS-a
Koji su to stručnjaci HSLS-a? – Da, važno je reći koji će ljudi biti uključeni sa strane HSLS-a u izradi zajedničkog programa. To su naš gospodarski strateg Josip Budimir, predsjednik Udruge hrvatskih menadžera Vladimir Ferdelji, glavni stručnjak u Hrvatskoj za energetska pitanja Jasminko Umičević, te jedna od glavnih domaćih stručnjakinja za europske fondove Renata Šeperić Petak. Ti će ljudi zajedno s Odborom za gospodarstvo HDZ-a i drugim koalicijskim partnerima raditi na izradi gospodarskog programa i brzih reformi nakon preuzimanja vlasti. To je u interesu građana i ako se to ne provede u prvih šest mjeseci, za godinu dana ta nova koalicija će biti jednako neomiljena kao danas Zoran Milanović i Kukuriku koalicija.
Ali u samom HDZ-u još uvijek traje velika polemika u njihovom gospodarskom timu gdje se, pojednostavljeno rečeno, jedna ekipa zauzima za više, a druga za manje tržišta. Što znači da u HDZ-u u ovom trenutku ni sami ne znaju koja im je gospodarska koncepcija. – Ovdje sam istaknuo dvije stvari oko kojih smo se dogovorili i koje smo stavili u ugovor. A kada ugovor potpišete onda ga se držite, barem sam ja tako odgojen. A to je provedba svih bitnih reformi u prvih šest mjeseci. Kukuriku nije proveo ni jednu reformu u tri godine. I drugo je stručna Vlada. Ostali elementi programa – reforma javne uprave, državnih tvrtki, lokalne samouprave, teritorijalnog ustroja, poreznih politika – sve je to ono što će se raditi u sljedećih nekoliko mjeseci u zajedničkoj radnoj skupini gdje će biti naši i HDZ-ovi stručnjaci.
Ako nakon godinu dana mandata nove Vlade te reforme neće biti provedene vi ćete je napustiti? – Ne. Rekao sam da ako se reforme ne provedu da će onda ta Vlada bit jednako neomiljena kao što je to ova Kukuriku koalicije. Nadam se da smo svi puno naučili iz lošeg iskustva Kukuriku koalicije u zadnje tri godine. Građani očekuju odlučne političare koji će provesti stvarne reforme. Kukavičluk, kao što vidimo iz primjera aktualne Vlade, neće biti nagrađen.
Mislite da u HDZ-u ima odlučnosti za provođenje reformi? – Po onome što je u srijedu javno izjavio predsjednik HDZ-a i po onom što smo dogovarali zadnjih nekoliko tjedana i po sporazumu koji smo potpisali – mislim da da.
Što je to stručna Vlada? – U sporazum smo vrlo jasno stavili da će svi koalicijski partneri unaprijed dogovoriti pisane kriterije za izbor ljudi od ministarskih mjesta do svih državnih funkcija. Normalno je da postoje ljudi koji su stručnjaci, a koji su ujedno i članovi političkih stranaka. Članstvo u stranci ne smije biti prepreka nekome da se kandidira za neku poziciju. Ali za bilo koji posao koji obnašate u Vladi morate imati dva elementa – da imate političku podršku većine da možete donositi odluke, i da imate dovoljno iskustva i znanja da možete upravljati sustavom.
Kako objašnjavate fenomen ORAH-a? – Priča ORAH-a je jedna lijepa romantizirana priča, a Mirela je jedna poštena i dobra osoba. Slično ORAH-u pričali su i laburisti prije nekoliko godina. I vidimo kakva je njihova sadašnja sudbina. Priče da će u Hrvatskoj sve biti ružičasto, da će biti više radnih mjesta u državnoj upravi, da će svi imati veće plaće i mirovine, da ćemo imati u potpunosti ekološko održivi razvoj, te da ćemo 100 posto reciklirati otpad – sve to super zvuči i sve bih i ja potpisao. Ali to je u praksi neizvedivo.
Ne smije se više dogoditi ono što se dogodilo Kukuriku koaliciji da pola ministara ima »dvije godine radnog staža«, da nikada ništa ozbiljno nisu radili, i da se uče poslu na ministarskim funkcijama, odnosno da su neka vrsta ministara pripravnika.
Klasični sporazum
Ali dvije su potpuno različite discipline biti recimo uspješni poduzetnik i biti uspješan ministar. Kao da prvo skačeš uvis, a onda pređeš na skok u dalj. – Ne govorim samo o uspješnim poduzetnicima ili menadžerima. Postoje i ljudi uspješni u svojim strukama. U nečemu morate biti uspješan, da biste bili ministar.
Ali biti stručnjak u nečemu je jedna, a biti ministar druga disciplina. – Ima razlike, ali znanje, iskustvo i sposobnost da se donose odluke su osobine rijetkih. Takve treba izabrati.
Nemam sad ovdje neku komparativnu analizu, ali većina ljudi koji u Europi vode svoje zemlje su, moglo bi se reći, karijerni političari. Vrlo malo njih je prije toga radilo u privatnom sektoru ili znanosti. – Bio sam vrlo jasan. Pisane kriterije ćemo utvrditi kao koalicija, ali sigurno neće biti deklariranog partijskog kriterija. Imate izjavu premijera Milanovića da je ova Vlada partijska Vlada i da su ministri ljudi od njegovog osobnog povjerenja.
To je parlamentarna demokracija. – Sve u redu. To je model koji je demonstrirao SDP i pokazao se neuspješan. Mi želimo demonstrirati jedan drugi model. Vidjet ćemo je li taj drugi bolji.
Čemu onda uopće izbori? Stavimo u Vladu stručnjake i bit će sve dobro. – Mogu biti i stručnjaci i članovi stranaka. Nikoga ne smije ograničavati članstvo u stranci.
Zašto onda naprosto ne bi formirali neko tijelo koje bi izabralo stručnjake i stavilo ih u Vladu? – Imate primjere i takvih Vlada. U Mađarskoj ste na određeno vrijeme imali stručnu nestranačku Vladu koja je radila u razdoblju od dvije godine kada su se donijeli svi važni zakoni i provele sve važne reforme. I takvi modeli u Europi postoje. Moramo polaziti od europskih modela. Želim naglasiti da sporazum koji smo u srijedu potpisali je klasični sporazum pučko liberalnih stranaka koji je uobičajen u EU. Većima zemalja EU koja je provela reforme i izvukla se iz teške gospodarske krize bile su predvođene pučko liberalnim koalicijama. Najbolji je primjer njemačka Vlada u prošlom mandatu koja je napravila sve bitne reforme za izlazak iz gospodarske krize. Imate i danas aktualnu Vladu Velike Britanije sa suradnjom konzervativaca i liberala. Imate i finsku Vladu gdje je pučanin premijer. Ne mogu se sjetiti ni jedne europske zemlje osim Hrvatske u kojoj postoji koalicija između socijalista i liberala. A to se nama u Hrvatskoj preko medija nameće kao nešto što je pravilo u Europi, a u stvari je sve suprotno.
U vašoj koaliciji nisu samo pučani i liberali nego i stranka, slobodno se može reći, krajnje desnice – HSP AS? Kako ćete s njima surađivati? – Kao što smo u srijedu rekli gospodin Karamarko i ja, svjetonazorske razlike ne smiju biti prepreka da se formira koalicija za spas Hrvatske. Postoje dvije pučke stranke, HDZ I HSS, mi smo dio liberalne ALDE grupacije, a što se tiče HSPAS koji bi ako gledamo povijesno trebao na neki način biti i liberalna stranka.
Ali nije. – Ante Starčević je bio prvi liberal po svojim stajalištima u hrvatskoj povijesti.
Pisani kriteriji
HSS je u svim Vlada u kojima je bio inzistirao na velikim tranferima državnog novca u poljoprivredu. Kako ćete s tim pomiriti vaše težnje prema tržišnim reformama? – Zato i smatram da je dobro da je HSLS postao dio ove koalicije da pokuša utjecati na to da imao dobar gospodarski program u cjelini. Tu možemo dati svoj doprinos i vjerojatno se i zbog toga HDZ odlučio pozvati nas u koaliciju. Bit će rasprave, ali je dobro da smo se okupili sada 14 mjeseci prije izbora da kada se dođe na vlast svi programi budu usuglašeni.
Je li dogovorena podjela resora u budućoj Vladi? – Ministarska se mjesta nisu dogovarala i neće se dijeliti. Prvo treba pobijediti na izborima, a prije toga napraviti pisane kriterije kako će se birati budući članovi Vlade. I tek onda izabrati ljude. HSLS normalno očekuje da ima svoj zastupnički klub u Saboru jer želimo participirati kroz predstavničko tijelo.
Kako gledate na teritorijalni preustroj? – To nije samo pitanje troška. Branitelji ovog ustroja kažu da to i ne bi bila tako velika ušteda. Ali zaista nema nikakvog smisla da postoji 21 županija i one općine koje nemaju nikakvog smisla postojanja osim da načelnik prima svoju plaću. Preustroj treba biti proces, ali priliku treba pružiti samo onima koji mogu samostalno opstati. Hrvatska je povijesno podijeljena u šest ili sedam regija i to bi trebala biti polazna osnova za budući preustroj.
Koje bi to točno bile regije? – Ne bih sada želio prejudicirati neke stvari jer tu postoji i dodatni politički aspekt. Posebno bih tu istaknuo Istru i Međimurje. To su stvari koje se moraju ozbiljno raspraviti kako na političkoj razini tako i s građanima tih regija.
Kada govorimo o povijesti onda bi i Dubrovnik mogao tražiti da postane posebna regija. – Dubrovnik kao grad, ali ako gledamo Dubrovačko- neretvansku županiju ona ima oko 100.000 stanovnika, znači na razini jednog manjeg mjesta u Europi. Dakle, Dalmacija, Slavonija, Grad Zagreb su prirodne cjeline.
Koje je vaše stajalište o izbornom zakonu? – Još prije dvije godine zauzimao sam se za šest regija i šest izbornih jedinica i za preferencijalno glasanje.
Te bi regije bile izborne jedinice? – Apsolutno.
Zašto? – Pa to je logično. Recimo danas je Grad Zagreb podijeljen u četiri izborne jedinice. Logično je da je Grad Zagreb jedna regija i jedna izborna jedinica. A ne da birači Stenjevca glasaju s biračima iz Novog Vinodolskog, a birači Novog Zagreba s biračima Sisačko moslavačke županije.
Zašto je to problem? – To je apsolutna bedastoća. To je napravljeno 1999. godine računajući da treba miješati ruralne sredine s urbanima kako bi netko imao apsolutnu većinu u Saboru.
Bez otpora
Ali po tom su zakonu održana četiri izbora i ishod ljevica – desnica je dva dva. Znači da taj Zakon ne favorizira nikoga. – Nema to veze s interesom dvije najveće stranke. Govorim o logici. Koje zajedničke poveznice imaju birači Novog Vinodolskog i Stenjevca?
Ali to su državni izbori, liberal iz Stenjevca i liberal iz Novog Vinodolskog će glasati recimo za HSLS? – To je moje mišljenje. Grad Zagreb kao cjelina treba biti jedna izborna jedinica i mora se jasno znati u Saboru tko su zastupnici Grada Zagreba. I oni moraju zastupati interese Grada Zagreba. Nikada nisam čuo da se u Saboru javio zastupnik i rekao – ja sam iz Grada Zagreba i zauzimam se za njegove interese.
Onda bi trebalo osnovati Senat gdje bi zastupnici predstavljali svoje regije jer u Zastupničkom domu svaki zastupnik predstavlja sve građane. – Ali sada nije tako.
Zašto onaj iz Stenjevca i onaj iz Novog Vinodolskog ne bi imali neke iste interese? – Zastupnici ne predstavljaju građane nego svoje stranke zato što je takav sustav i predlaganja lista i takav je sustav izbora. Zastupnik iz Zagreba ne može dobro komunicirati s građanima iz Novog Vinodolskog ili iz Ogulina.
Ne bi li se zastupnik u prvom redu trebao zauzimati za interese Hrvatske kao cjeline? – Hrvatske kao cjeline, ali i regije iz koje dolazi. Pa nije sramotno zauzimati se za regiju iz koje dolazite.
Treba li ponovo osnovati Županijski dom? – Pa i to su stvari za razmišljanje.
Koja su osim imena koja ste spomenuli ljudi koji će nositi HSLS u sljedećem razdoblju? – To je pitanje za sve političke stranke. Tko su ljudi SDP-a? Tko su ljudi HDZ-a? Postoji puno vrijednih ljudi na terenu. HSLS je na zadnjim lokalnim izborima kao neparlamentarna stranka prošao u 19 županija, 100 općina i 55 gradova. U Gradu Zagrebu smo zajedno s Vladimirom Ferdeljijem – kao nezavisnim, ali kandidatom HSLS-a jer je bio na našoj listi – osvojili skoro 12 posto. Sada smo bitan element vlasti u Gradu Zagrebu. U Sisačko moslavačkoj županiji najjača smo stranka po rezultatu, i imamo tri od sedam gradonačelnika. U jednoj Lici smo jedina oporba HDZ-u. Sa samostalnom smo listom dobili preko 15 posto.
Je li bilo otpora u stranci koaliciji s HDZ-om obzirom da se u javnosti današnji HDZ percipira kao najdesniji dosad? – Puno je desniji bio devedesetih godina. Na Središnjem Vijeću bila su četiri suzdržana glasa, nitko nije bio protiv. Na predsjedništvu je bio jedan član protiv. To govori o visokom jedinstvu svih naših županijskih organizacija i tijela stranke oko naše odluke.
Hoće li se Dražen Budiša ponovo politički aktivirati? – Ne.
