ZAGREB  U Njemačku se u 2013. godini uselilo 25.200 osoba iz Hrvatske, navodi se u godišnjem Migracijskom izvješću njemačke vlade, objavljenom jučer. Veliko je to povećanje u odnosu na godinu prije, kad se u ovu zapadnoeuropsku državu uselilo 12.944 državljanina Hrvatske.

Promjena režima useljavanja za državljane Hrvatske, nastala zbog našeg ulaska u Europsku uniju, glavni je uzrok povećane migracije. Iako se domaći građani još uvijek ne mogu useljavati slobodno, s obzirom na to da je Njemačka uzela mogućnost od dvije godine zabrane slobodne migracije za nas kao novu članicu, pravila su ipak mnogo manje restriktivna nego li su bila prije 1. srpnja 2013. godine.

Primjerice, od 2013. godine više ne treba radna dozvola za sezonski rad u Njemačkoj, što je sigurno utjecalo na povećani broj useljenika iz Hrvatske. Iako nema podataka o obrazovnoj strukturi, u oči upada podatak da je 72 posto useljenika iz Hrvatske muškog spola.

Još gore

Profesor Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti smatra kako su se ovakvi podaci mogli i očekivati.

– Svjedoci smo da u Njemačku odlaze uglavnom mladi i obrazovani ljudi, nerijetko stručnjaci na svom području rada. Tu se ne radi o migraciji tipa kakav je bio prije nekoliko desetljeća, kad se prema Zapadnoj Europi selilo uglavnom slabije obrazovano stanovništvo, koje je primarno radilo na fizičkim poslovima, pojašnjava Milardović. Mišljenja je kako bi se nakon 1. srpnja ove godine, ukoliko Njemačka ne produži ograničenje migracija, situacija mogla pogoršati. Jer tada bi nakon ovih obrazovanih, mogli uslijediti odlasci i manje stručnog stanovništva.

– Sad se već postavlja pitanje ima li sve ovo smisla. Kod nas se educira mlade, a oni onda odlaze u Njemačku, kojoj također nedostaje specijalizirane radne snage, koju je onda lakše »kupiti«, nego li odgojiti svoje vlastite stručnjake kroz obrazovni sustav. Gledano iz naše perspektive, ukoliko se nešto radikalno ne poboljša na ekonomskom planu, ovakav trend će se, bojim se, nastaviti, kaže Milardović.

Oaza mira

Napominje kako Hrvatska tu nije nikakva posebna iznimka, već se radi o globalnim kretanjima, u kojima je sve izraženija migracija ljudi prema Europskoj uniji. Dapače, postoji velika mogućnost da uz domaću emigraciju, Hrvatska postane i imigracijska država za stanovnike drugih neeuropskih zemalja.

– Ljudima iz drugih država, pogođenih bilo ratom bilo teškom socijalnom i ekonomskom situacijom, Europska unija je gotovo kao obećana zemlja. Unatoč svim problemima koji postoje unutar ove zajednice, ona je i dalje najveća oaza mira i ljudskih prava u ovom dijelu svijeta. Ljudi su spremni prodati sve svoje i ukrcati se na brod za koji nije ni sigurno može li ploviti, sve kako bi se dokopali obala Italije ili Španjolske, kaže profesor, dodajući i sve veći trend selektivnosti kod pojedinih država članica. Posebno se to ističe za Njemačku, koja je odlučila kako će prihvaćati samo visokoobrazovano stanovništvo, dok je ostalima ulaz zabranjen.